Poboljšanje poslovnog ambijenta kroz uvođenje tax-free registracije društava u KS-u

Zastupnica Naše stranke u Skupštini Kantona Sarajevo Vildana Bešlija uputila je Vladi Kantona Sarajevo Inicijativu za ukidanje parafiskalnih nameta pri osnivanju privrednih društava i obrta u tom kantonu.

Bešlija je istakla da naplata različitih parafiskalnih nameta u KS-u povećava troškove registracije privrednih društava za 265 KM i obrta za 161 KM te da ti parafiskalni nameti uključuju razne takse i naknade na svim nivoima vlasti, poput uvjerenja o nepostojanju duga po osnovu javnih prihoda, rješenja o upisu osnivanja privrednog društva, taksi za registraciju obrta, uvjerenja o nekažnjavanju, uvjerenje o nezaposlenosti, dostavljanje upisnih podataka radi objavljivanja u Službenom glasniku BiH i Službenim novinama KS i raznih taksi za upis u PDV sistem.

S obzirom da svu dokumentaciju izdaju organi javne uprave, čiji se budžeti finansiraju iz različitih prikupljenih poreza, Bešlija kaže da se takse treba ukinuti u cilju smanjenja direktnih troškova i vremena potrebnog za završavanje procesa registracije privrednih društava i obrta.

– Ako bi se prihvatio ‘tax-free’ princip za registraciju privrednih društava i obrta u KS, ukinule bi se sve naknade za osnivanje privrednih društava i obrta u nadležnosti Kantona Sarajevo i općina, dok bi se takse i naknade drugih viših nivoa vlasti refundirale iz budžeta KS – kazala je.

Obzirom da se iz Budžeta Kantona Sarajevo svake godine izdvajaju značajna finansijska sredstva kao poticaji privredi, Bešlija naglašava da jedan od poticaja može biti zamjena direktnih poticaja indirektnim kroz smanjivanje troškova osnivanja privrednog društva i obrta.

Istakla je da analiza pokazuje da bi se na svakih 1.000 registrovanih preduzeća u Kantonu Sarajevo, primjenjujući ‘tax-free’ model, uplate u budžete smanjile za 265.000 KM.

– Ukoliko bi oslobodili preduzeća obaveze korištenja usluge notara za izradu osnivačkog akta koja iznosi 350 KM za svako registrovano preduzeća, ukupne uštede za sva novoregistrovana preduzeća po ovom osnovu bi iznosile 350.000 KM. Oslobađanje od prafiskalnih nameta i obaveze korištenja usluga notara ukupno bi osigurali dodatna sredstva za novoregistrovana preduzeća u KS u iznosu od 615.000 KM – pojasnila je.

Kada su u pitanju obrti, dodala je Bešlija, na svakih 1.000 registrovanih obrta, iznos ušteda kroz ukidanje taksi i naknada bi iznosio 161.000 KM.

– U konačnici, ukoliko bi se registrovalo godišnje 1.000 privrednih društava i 1.000 obrta na području Kantona Sarajevo, direktne uštede za ove subjekte na osnovu ukidanja plaćanja taksi i naknada i ukidanja obaveze korištenja usluga notara bi iznosile 776.000 KM, od čega bi se 426.000 KM odnosilo na smanjivanje prihoda budžeta i 350.000 KM na smanjivanje prihoda notara – navela je.

Na drugoj strani, smatra Bešlija, zapošljavanje u novoosnovanim preduzećima bi rezultiralo dodatnim prohodima na osnovu plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, penziono i invalidsko osiguranje.

– Ako pretpostavimo da bi 1.000 novoosnovanih preduzeća zaposlilo 2.000 radnika sa prosječnom mjesečnom neto platom od 600 KM, uplatit će se godišnje 3.624.000 KM prema Zavodu zdravstvenog osiguranja, 5.064.000 KM u Budžet FBiH po osnovu doprinosa za PIO i 432.000 KM po osnovu doprinosa za nezaposlenost – istakla je.

Dodatni efekt je, tvrdi Bešlija, povećanje potrošnje kroz nova zapošljavanja i povećanje naplate PDV-a. Ukoliko bi 2.000 radnika imalo prosječnu platu od 600 KM, istakla je, njihova ukupna godišnja potrošnja bi iznosila 14,4 miliona KM, od čega bi se 17 posto – 2,5 miliona KM odnosilo na plaćanje PDV-a , a da bi dio tog novca također bio vraćen u budžet Kantona Sarajevo i budžete općina.

– Generalni zaključak jeste da bi uvođenje principa ‘tax-free’ registracije privrednih društava i obrta donijelo višestruke pozitivne efekte kroz poboljšanje poslovnog ambijenta i povećanje naplate javnih prihoda – poručila je Bešlija.

Detaljnu analizu parafiskalnih nameta u vezi registracije i poslovanje privrednih društava i obrta u Kantonu Sarajevo, kao i procjenu fiskalnih efekata treba da pripremi Ministarstvo privrede KS u saradnji sa Ministarstvom finansija.

– Na osnovu očekivanja da se privredni oporavak može ostvariti tek u 2022. godini, predložena mjera ‘tax-free’ registracije preduzeća i obrta mora se primjenjivati minimalno do kraja 2022. godine. Primjena u dužem periodu bi osigurala značajno poboljšanje uslova za započinjanje biznisa i za dinamičniji razvoj privrede u KS – zaključila je Bešlija.