Peciva u BiH stižu iz Irana, a voda čak iz Japana
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH, prošle godine je na rafove u domaćim trgovinama stiglo 25,8 miliona kilograma pekarskih proizvoda i čak 112,4 miliona litara vode iz uvoza.
Tako smo za hljeb, peciva i kolače potrošili 116,4 miliona, a za mineralnu i gaziranu vodu čak 130,8 miliona KM. Osim zemalja okruženja i Evrope, ove proizvode uvozimo i iz dalekog Tajlanda, Tajvana, Irana, Japana…
S druge strane, lani smo izvezli 85 miliona KM pomenute robe, što je tek trećina njihove uvezene vrednosti, piše biznisinfo.ba.
U Privrednoj komori RS ističu da su podaci o vrijednosti uvoza pekarskih proizvoda i vode poražavajući.
“Ako već moramo da uvozimo robu za čiju proizvodnju nemamo kapacitete, to ne bi trebao da je slučaj sa hljebom i vodom. Imamo potencijal da njima pokrijemo vlastite potrebe, ali i da povećamo izvoz, posebno kad je riječ o proizvodnji vode”, ističe portparol ove komore Vladimir Blagojević.
Poljoprivrednici smatraju da je jedan od razloga prekomjernog uvoza pekarskih proizvoda i to što se u BiH svake godine proizvede sve manje žitarica.
“Trenutno domaćom proizvodnjom možemo da zadovoljimo tek 30 odsto naših potreba, dok ostalo nadomeštamo uvozom. Činjenica je da se poljoprivredom bavi sve manje ljudi, zbog čega će uvoz kako žitarica, tako i pekarskih proizvoda biti veći”, kaže predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije Ljubo Maletić.
Primjera radi, 2013. smo, prema podacima STK, uvezli 210,1 milion, a lani 244 miliona KM žitarica. S druge strane, prošle godine smo ovih poljoprivrednih kultura izvezli tek 34,4 miliona KM ili čak sedam puta manje u odnosu na vrijednost uvoza.
Uprkos činjenice da vrijednost uvoza žitarica iz godine u godinu raste, u BiH je u korov zaraslo više od milion hektara poljoprivrednog zemljišta.
Zbog uvoza trpe svi
U Pokretu potrošača RS naglašavaju da zbog enormnog uvoza hljeba i vode trpe kako domaći poljoprivrednici i proizvođači tako i cijelokupna privreda.
“Činjenica je da, kupujući pekarske proizvode i vodu iz inostranstva, u tuđu proizvodnju investiramo stotine miliona KM. Zato ne čudi što u ovim oblastima blježimo katastrofalan spoljnotrgovinski deficit. I za građane bi bilo bolje da država manje zavisi od uvoza, jer su naši proizvodi daleko kvalitetniji”, naglašava predsjednik ovog pokreta Dragutin Bošković.