Ovaj otok sam proizvodi polovinu struje koju troši

Ovdje 200 dana u godini sja sunce, a samo deset ne puše vjetar. Bilo je to dovoljno za stanovnike otoka Borkuma u Sjevernom moru da se okrenu obnovljivim izvorima energije iz kojih trenutno crpe polovinu električne energije, a njome se koriste već u 40 stambenih i pet javnih zgrada, uključujući akvarij i uličnu javnu rasvjetu.

Nešto poslije 22 sata upalila se ulična javna rasvjeta u Borkumu. Svjetlo je u 50 LED lampi stiglo iz skladištene energije sunca koja se prikupila toga dana. Čak polovina električne energije koja se proizvede na ovom otoku na morskoj granici Njemačke i Nizozemske trenutno stiže iz obnovljivih izvora, a mrežom je potekla ove godine.

“Teško mi je procijeniti koliko tačno energije proizvedemo iz obnovljivih izvora, ali to iznosi oko pedeset posto, od čega 70 posto dolazi od vjetra, a ostatak od sunca”, objasnio je grupi novinara koji su posjetili otok Borkum koordinator projekta NETfficient Olaf Look.

Dok sunce ovdje sja u prosjeku 200 dana u godini, a vjetar ne puše tek deset, to se pokazalo dobitnom kombinacijom i primjerom za to kako se pametno skladišti električna energija uz učinkovitu distribucijsku tehnologiju.

Srce sistema čini energetsko-menadžerska platforma koja računa optimalni profil struje u stvarnom vremenu te upravlja punjenjem i pražnjenjem baterija, kao i prebacivanjem opterećenja iz kućanskih aparata. Tu se, također, pohranjuju prošli podaci.

Na projektu se pak radi protekle tri godine. Vrijedan je ukupno 11,4 miliona eura, od čega je devet pristiglo iz programa EU Horizon 2020 za istraživanje i inovacije. U njega je uključeno 13 partnera iz čak sedam evropskih zemalja. Naučnici su si ovdje postavili jasan cilj: pomoći Borkumu da postane energetski samodostatan i u najvećoj mogućoj mjeri eliminirati njegovu potrebu za električnom energijom proizvedenom iz fosilnih goriva.

“Gotovo 70 posto kućanstava na Borkumu izabralo je koristiti energiju iz obnovljivih izvora”, objašnjava Look.

Na otoku koji broji oko 5000 stanovnika, a u sezoni naraste i pet puta više, trenutno je 40 stambenih i pet javnih zgrada koje uključuju akvarij opremljen jedinicama za proizvodnju sunčeve energije, mjernim uređajima i sistemima za pohranu energije.

Klaas Bakker, penzionisani elektroinženjer, sve što mu je potrebno ima u svojoj kući. Potrebne instalacije, kao i njegovim sumještanima, finansirane su iz projekta NETfficient. Do sada je bio samo potrošač, a od sada postaje i proizvođač energije koju skladišti u dvije baterije.

“Višak proizvedene energije puštam u mrežu. Sve ovisi o korištenju jer, primjerice, kada radi mašina za veš, za što je potrebno više energije od normalne potrošnje, trenutno je nemam dovoljno. Tokom dana postoje ‘pikovi’, odnosno trenuci u kojima dolazi do najveće potrošnje, za što nije dostatna energija koju proizvedem iz obnovljivih izvora, pa ako se istovremeno i kuha, onda je moram kombinirati s onom iz mreže”, kaže Bakker.

Tek od iduće godine, kada mu stigne prvi račun za električnu energiju, znat će koliko je ovim projektom uštedio novca u kućnom budžetu.