“Odliv radne snage je nešto na šta ne mogu utjecati i to me jako plaši”

GS – Tvornica Mašina Travnik je u 2018. godini poslovala izvrsno i izvoz je iznosio više od 28 miliona KM, što je za 30 posto više u odnosu na prethodnu godinu, kazala je Feni direktorica te firme Snježana Kopruner.

Razlog za to je, dodala je, prvenstveno nedostatak radne snage u Njemačkoj, zbog čega su primorani ugovore plasirati van zemlje.

– Moramo razjasniti da privrednici u BiH ne dobivaju poslove iz Njemačke što su jako dobri, već zato što u Njemačkoj nedostaje oko milion stručnih radnika – kazala je Kopruner te dodala da je njemačkim poslodavcima region jednako interesantan kao i BiH i da u Srbiji postoji bolja privredna situacija i jeftina radna snaga.

Upošljavaju 300 ljudi

Naglasila je da firma GS – TNT, koja upošljava više od 300 ljudi, proizvodi dijelove za različite mašine, zavarene konstrukcije sa mehaničkom obradom, koje isporučuju vodećim firmama strojogradnje u Njemačkoj.

Podsjetila je da Njemačka 1. januara 2019. godine treba usvojiti zakon kojim će biti olakšan dolazak radnika iz zemalja koje nisu članice Evropske unije, te da očekuje veliki odliv radne snage iz BiH.

Iako su uspjeli povećati prihode, izrazila je nezadovoljstvo što u njenoj kompaniji nema porasta dobiti, koji je vezan za troškove rada.

– Ono sa čime se privrednici najviše bore je obrazovanje, ali reforma obrazovanja u BiH nema podršku politike – istakla je Kopruner te dodala da postoje projekti koji su izuzetno uspješni u različitim kantonima, ali da nije uređen sistem.

Problem su, kaže, riješili tako što su vlastitoj firmi napravili učionice za obrazovanje, odnosno sistem dualnog obrazovanja, što u praksi znači da učenici kod poslodavca provedu više vremena nego u školi.

Istakla je da imaju vrlo pozitivna iskustva, jer od deset najboljih đaka, nakon završene nastave i prakse, njih deset i dobije posao u toj kompaniji i bez njih ne bi mogli realizirati većinu ugovora.

Prosječna plaća 1.000 KM

Međutim, Kopruner je istakla da to predstavlja trošak za kompaniju, što je jedan od razloga nedovoljne dobiti. Od 2014. godine, kazala je, nisu podijelili ni jednu KM dividende te su sve investirali u razvoj proizvodnje, jer bez toga ne bi bili konkurentni.

Brine je što država uvijek daje poticaje neakulativnim djelatnostima – tekstilnoj, kožarskoj i obućarskoj industriji, u kojoj je u Federaciji BiH zaposleno oko 35.000 ljudi.

– Oni daju plaće do 600 KM, ali tu rade neobrazovani ljudi i smatram da treba raditi na stručnijim poslovima koji se bolje plaćaju kako bi građani bolje živjeli – pojasnila je te dodala firme koje se bave neakulativnim djelatnostima imaju veći profit nego njena firma.

Govoreći o Kini, istakla je da je poprilično nefleksibilna za poslovanje, jer iziskuje mnogo vremena, a posebno što je sada dobila negativan imidž te da iz tog razloga Njemačka pokušava približiti dobavljače u regionu. Upravo taj proces, dodala je, ide u korist BiH.

Takođe je dodala da zbog negativne političke situacije u Turskoj, mala i srednja njemačka preuzeća počinju poslovati u regionu, što BiH otvara veću mogućnost za dobivanje ugovora, a što privrednici osjećaju svaki dan.

– Nisam neko ko se boji, a dokaz za to je moj dolazak u BiH iz Njemačke i pokretanje firme, ali odliv radne snage je nešto na šta ja ne mogu utjecati i to me jako plaši – kazala je i dodala da od domaćih političara očekuje pozitivan signal kako bi građani ostali u BiH.

Kopruner je naglasila da prosječna plaća u njenoj kompaniji iznosi oko 1.000 KM te da se trudi da radnicima omogućiti kvalitene uslove za život kako bi ostali u BiH.