Njemačka uvodi svoju “zelenu kartu”: “Treba nam useljavanje”

“Uvodimo kartu šansi s transparentnim sistemom bodovanja, kako bi ljudi, koji su potrebni našoj zemlji, lakše došli do nas”, otkrio je njemački ministar rada Hubertus Hail (SPD) za nedjeljno izdanje Bilda.

Takozvana karta šansi (Chancenkarte) jako podsjeća na američku ili kanadsku zelenu kartu (Green Card). Tako nešto već odavno zazivaju posebno poslodavci u Njemačkoj. Jer, zemlji nedostaje radne snage. Neumoljiva demografija kaže da će do 2035. biti sedam miliona manje ljudi na tržištu rada – ukoliko se doseljavanje osjetno ne pojača, piše Deutsche Welle.

Ministar Hail iz redova socijaldemokrata kaže da je teško tražiti posao u Njemačkoj ukoliko niste fizički tu, pa želi olakšati i sam dolazak.

Kako sada stoje stvari, svako ko je u Njemačkoj završio školovanje – bilo kojeg stepena – automatski će dobivati kartu šansi.

Ako nije, onda mora ispuniti tri od četiri kriterija: obrazovanje (kvalifikacija) iz inostranstva, radno iskustvo od barem tri godine, znanje njemačkog ili raniji boravak u Njemačkoj, i starosnu dob – mora biti mlađi od 35 godina, piše Deutsche Welle.

„Treba nam useljavanje”, rekao je Hail.

„Iz godine u godinu bismo, u skladu s potrebama, određivali kontingent ljudi koji mogu dobiti kartu šansi kako bi neko određeno vrijeme tražili posao ili praksu. Tokom tog perioda će morati finansijski sami brinuti o sebi.“

Karta šansi bi trebala olakšati i sam dolazak u Njemačku, čak i bez radnog mjesta. Iako stvar još nije dogovorena u Vladi kancelara Olafa Scholza, nema sumnje da će biti realizirana ove jeseni. Jer, sva tri koalicijska partnera – Socijaldemokrati, Zeleni i Liberali – zalažu se za olakšavanje useljavanja.

Relativno novi njemački zakon o doseljavanju omogućuje rad svima koji nađu poslodavca – pod uslovom da su stručni u nekom području. Mogu biti računovođe ili vozači, važno je imati neki papir.

Izuzetak je takozvano „zapadnobalkansko pravilo”, doneseno u jeku izbjegličke krize kada su se migrantima iz Sirije i obližnjih zemalja masovno pridruživali tražitelji azila iz Srbije, Makedonije ili s Kosova.

Tada je dogovoreno da godišnje 25.000 ljudi iz zemalja Zapadnog Balkana može dobiti radne dozvole u Njemačkoj, čak i kad su u pitanju nekvalificirani radnici.