Nikad veći odljev kapitala iz Evrope

Finansijsko tržište eurozone ovu će godinu zapamtiti po najvećem neto odljevu kapitala od formiranja zajedničke europske valute, što je dijelom i dovelo do praktički izjednačavanja s vrijednošću američkog dolara.

Prema podacima Evropske središnje banke (ECB) koje prenosi Wall Street Journal, u posljednjih 12 mjeseci, do rujna, evropski su investitori kupili financijske imovine – poput dionica i obveznica – izvan eurozone u vrijednosti 497,5 milijardi eura. S druge strane, investitori izvan bloka prodali su europskih vrijednosnica za 31,3 milijardi eura. Neto odljev stoga iznosi 528,8 milijardi eura, najviše od uvođenja eura 1999. godine.

Uzrok tolikom bijegu kapitala finansijski stručnjaci vide u slabašnim ovogodišnjim prinosima na evropskim tržištima, što ih je navelo da kupnjom inostrane imovine prodaju eure i tako čine dodatni pritisak na evropsku valutu. Naime, razlika u prinosu između američke 10-godišnje obveznice koja nosi 2,566 posto i istovjetne njemačke s 0,27 posto najveća je u četvrt stoljeća, prenosi hrvatski Poslovni dnevnik.

Ned Rumpeltin, evropski voditelj tečajnih analiza u TD Securitiesu ističe za američki medij kako je uzrok ovoj pojavi u različitim smjerovima monetarne politike američke i evropske središnje banke. Naime, dok američki Fed zaoštrava monetarnu politiku, ECB je i dalje labavi. Nakon što je prošloga tjedna Fed objavio da će iduće godine povećati kamatne stope vjerojatno tri puta, umjesto prethodno očekivanih dva puta, dolar je do sada ojačao dodatnih 2,5 posto.

Ned Rumpeltin očekuje da će se vrijednost eura i dolara izjednačiti početkom iduće godine. S obzirom da je u srijedu tečaj eura prema dolaru iznosio 1,04 dolara, Rumpeltin nije usamljen u svojim predviđanjima. Analitičari Morgan Stanleya i Goldman Sachsa smatraju da će paritet biti dostignut do kraja 2017. dok u Deutsche Banku predviđaju da će u tom razdoblju tečaj potonuti na 0,95 dolara za euro.