Nezaposlenost na Zapadnom Balkanu smanjena za šest posto

Regija Zapadnog Balkana je između 2010. i 2016. otvorila dodatnih 300.000 radnih mjesta, što predstavlja sveukupno povećanje zaposlenosti od oko šest procenata, navodi se u novom izvještaju „Trendovi na tržištu rada zapadnog Balkana u 2017.“ kojeg su danas objavili Svjetska banka i Institut za međunarodne ekonomske studije iz Beča (wiiw), javlja Anadolu Agency (AA).

“To je dobra vijest, ali se stopa povećanja zaposlenosti treba ubrzati da bi se ostvario veći uticaj na veliku nezaposlenost i široko-rasprostranjenu neaktivnost”, ocijenjeno je u izvještaju.

Izradu ovog izvještaja omogućila je do sada prva baza podataka koja daje jednostavan pristup podacima o regionalnom tržištu rada na Zapadnom Balkanu. Ona osigurava da se po prvi put izračunaju agregatni indikatori tržišta rada za šest zemalja zapadnog Balkana i da se izvrši direktno međusobno poređenje šest zemalja Zapadnog Balkana, kao i odabranim zemljama EU.

Ova baza podataka se može naći na SEE Jobs Gateway. Izvještaj se oslanja na podatka ankete radne snage od zavoda za statistiku zemalja zapadnog Balkana za integriranu regionalnu bazu podataka i od Eurostata za zemlje EU s kojima se vrši poređenje. Izvještaj i SEE Jobs Gateway ko-finansiraju Federalno ministarstvo finansija Austrije i Svjetska banka.

“Istraživači, po prvi put, putem ove nove baze podataka mogu na jednostavan i dosljedan način analizirati kretanja na tržištu rada u svih šest zemalja zapadnog Balkana. To će biti značajno za naša nastojanja da ubrzamo kreiranje novih radnih mjesta na zapadnom Balkanu preko šest procenata povećanja koje je viđeno nakon svjetske finansijske krize”, rekla je Ellen Goldstein, direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan.

Novi izvještaj pokazuje da se nezaposlenost u regiji smanjila, ali ostaje prevelika sa 21 procenat radne snage. Stopa nezaposlenosti daje procjenu broja ljudi koji žele raditi i aktivno traže posao, dok je neaktivnost šira mjera ljudi koji su ekonomski neaktivni zbog niza razloga. Četrdeset procenata stanovništva radno-aktivne dobi je neaktivno – što je mnogo veća stopa nego u uporedivim zemljama EU, pri čemu je neaktivnost naročito velika među ženama i manje obrazovanima.

Prema izvještaju, nedavni oporavak zaposlenosti je, na iznenađenje, bio u korist starijih radnika. To se dijelom objašnjava demografijom, obzirom da broj radnika iz starosne grupe 55-64 godine sveukupno značajno raste. Zaposlenost ove grupe se povećala za preko 20 procenata u većini zemalja. Oporavak zaposlenosti je isto išao u korist visoko obrazovanih.

“Uviđamo da bolje obrazovanje, više neko ikad, vodi ka većoj zaposlenosti. I zaista, zaposlenost onih s većim stepenom obrazovanja je značajno porasla, a to se odnosi i na mlade ljude.Takođe je ohrabrujuće što se tokom nedavnog oporavka vidi rast zaposlenosti žena, iako je napredak na smanjenju rodnih razlika kod zaposlenosti spor”, rekao je Robert Stehrer, naučni direktor Instituta za međunarodne ekonomske studije iz Beča.

Oni koji nisu imali koristi od skromnog oporavka zaposlenosti uključuju radnike s niskim kvalifikacijama i naročito manje obrazovane mlade. Nezaposlenost mladih je smanjena sa 50 procenata u 2014. na 48 procenata u 2015. Početni podaci za 2016. ukazuju na dalji pad, ali nezaposlenost mladih ostaje velika u poređenju sa 17,3 procenta u Evropskoj Uniji.

Ovaj je izvještaj prvi u nizu godišnjih izvještaja zasnovanih na integriranoj regionalnoj bazi podataka o tržištu rada.