Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

općine traže izuzeće

Neradna nedjelja u FBiH pravi ozbiljne probleme? Za godinu dana u RS će otići 200 miliona KM

neradna nedjelja trgovina
FOTO: FTV
Jesu li trgovine i trgovački centri na gubitku zbog neradne nedjelje

Podaci UIO pokazuju pad razlike prihoda među entitetima po kojima se 63:32 u korist Federacije pomjerilo na 62:34

Od novembra prošle godine trgovine u Federaciji BiH ne rade nedjeljom. Dok radnici u trgovini sada imaju slobodan dan, trgovci, ekonomisti i turistički sektor upozoravaju na ozbiljne finansijske posljedice. Ekonomski stručnjaci upozoravaju na gubitke od 750 miliona maraka godišnje. Resorni ministar demantira pad prometa, uz napomenu kako je spreman za dijalog. U međuvremenu, sve više općina traži izuzeće.

Od pet trgovačkih centara u općini Doboj Jug jedan od najvećih je već zatvoren

Na području općine Doboj Jug, udaljene nekoliko stotina metara od Doboja u RS-u, od pet trgovačkih centara jedan od najvećih je već zatvoren. Gubitke zbrajaju. Iz ove lokalne zajednice uskoro namjeravaju uputiti zahtjev Vladi za izuzeće od neradne nedjelje.

„Smatramo da je ova mjera trebala biti donesena na nivou države i da bi tada dala puni efekat, kao i zabrana pušenja. Sve ovo utječe na promet i trgovinsku djelatnost“, ističe Mirnes Tukić, načelnik Općine Doboj Jug (SDA) u izjavi za FTV.

Pet trgovinskih radnji u Maglaju u postupku zatvaranja

I u Maglaju, na zahtjev vlasnika trgovinskih radnji, od kojih je pet u postupku zatvaranja, namjeravaju od Vlade tražiti isto.

„Dvadeset radnika je manje na evidenciji uposlenih u odnosu na isti period prošle godine. Dok je samo za ovaj mjesec manje za 16. To je negativan trend, što je posljedica i ovog zakona i uredbe o minimalnoj plaći“, navodi Ferhat Bradarić, pomoćnik načelnika za privredu, finansije i razvoj poduzetništva Maglaj.

Netačni podaci: Neradna nedjelja nije uzrok pada prometa u Tešnju!

Nakon što je nekoliko općina bez kriterija izuzela iz zakona, Vlada je ustanovila kriterije za izuzeće, među kojima su pad prometa i pad broja uposlenih u odnosu na isti period prošle godine.

kriteriji za izuzece

„Došlo je do pada prometa i broja uposlenih u trgovini. Smatrao sam da na osnovu 45 dana primjene trebam Vijeće informisati o tome šta se desilo“, kaže Suad Huskić, načelnik Općine Tešanj (SDA).

Neradna nedjelja: Šta piše u novoj Uredbi Vlade FBiH i zašto se popustilo pritisku HDZ-a

Pada i broj uposlenih

U materijalima namijenjenim vijećnicima navedeno je da je od stupanja Zakona do kraja godine broj uposlenih u trgovini pao za 16, dok je ukupan promet za 45 dana primjene Zakona manji za više od 4,5 miliona maraka. Podaci nisu javno objavljeni, ali su stranačkim kanalima dostavljeni u Ministarstvo trgovine.

„U nekom momentu se pojavilo saopćenje Ministarstva koje je bilo neetično i nekorektno jer se nikada nismo ni obratili tom ministarstvu i istovremeno su davali tvrdnje koje su jako nekorektne“, ističe Huskić.

Ministar Hasičević: Hajmo sjesti za sto jer čini se da imamo ozbiljnijih problema od nedjelje

ministar hasicevic
FOTO: FTV
Ministar Hasičević

“Rekli su da im je pao promet za nedjelju, i onda sam lično ušao u analizu i po fiskalnim kasama smo vidjeli da je zadnjih deset mjeseci bilježen pad prometa. Rekao sam, hajmo sjesti za sto jer čini se da imamo ozbiljnijih problema od nedjelje”, izjavio je Amir Hasičević, ministar trgovine FBiH (NS), gostujući u emisiji FTV-a Odgovorite ljudima.

Nikšićev intervju: Jesu li podizanje minimalca i neradna nedjelja greške i šta donosi fiskalna reforma?

Huskić poručuje da je spreman organizirati sastanak s ministrom Hasičevićem i sve razjasniti. Općina Tešanj je u prošloj godini u ukupnom obimu imala veći promet nego 2023. godine, istakao je Huskić.

Iako se Vlada u Uredbi o kriterijma poziva na podatke Porezne uprave, u korespondenciji s vlastima u Tešnju koristi i podatke Federalnog zavoda za statistiku. Podaci UIO, međutim, pokazuju pad razlike prihoda među entitetima po kojima se 63:32 u korist Federacije pomjerilo na 62:34, što je 16 miliona mjesečno ili oko 200 miliona maraka na godišnjem nivou, koje će se, umjesto u Federaciji, ne bude li izmjena, potrošiti u RS-u.