Najmasovnija sjetva od završetka rata: “Ore se dugo neorana zemlja”

Ovog proljeća, u vrijeme epidemije izazvane virusom korona i vanredne situacije, u srebreničkim selima obavlja se najmasovnija sjetva nakon završetka rata.

U skoro svim selima čuje se brujanje i vide se traktori i motokultivatori koji oru dugo neoranu zemlju.

Mnogo veće obradive površine biće zasijane ovog proljeća nego prethodnih godina, a prema riječima nekoliko poljoprivrednika, ima više razloga što je do toga došlo.

Jedan od razloga je svježe ratno iskustvo i sjećanje na nestašicu hrane koje izaziva zabrinutost i strah da zbog “rata” sa nevidljivim neprijateljem – virusom, može nastupiti kriza za hranu.

Drugi razlog su donacije sjemenskog materijala i drugi podsticaji za proljećnu sjetvu.

Zatim, ljudi koriste neočekivano slobodno vrijeme i izlaze iz kućne izolacije na njive da urade nešto korisno za sebe i porodicu, održavajući tako kondiciju, a ujedno da obezbijede zdravo povrće i voće za ishranu u narednim mjesecima.

Bez obzira o kojim razlozima je riječ, mnogi su teretanu zamijenili motikom i ove godine biće zasijane znatno veće površine i proizvedene veće količine zdrave hrane na srebreničkim njivama nego prethodnih sezona.

Mnogi su iz došli iz gradova na sela da izolaciju i neaktivnost u stanovima zamijene kretanjem i radom na svojim seoskim imanjima i neki su nakon više decenija pauze počeli ponovo da obrađuju svoju zemlju i siju povrće i sade voće. Neki su se vratili iz inostranstva i sklonili se u zavičaj gdje se osjećaju najsigurnije i počinju da obrađuju svoja zapuštena imanja.

U prvoj fazi sjetve siju se krompir, pasulj, boranija, krastavci, mrkva, luk i žitarice, a u drugoj fazi uskoro će početi zasađivanje rasada paprike, paradajza i kupusa.

Ohrabruje što se na njivama vidi dosta mladih koji nemaju nikakvo poljoprivredno iskustvo i prvi put uzimaju motiku u ruke.

Načelnik za privredu opštine Srebrenica Cvijetin Maksimović ocijenio je za Srnu da motiv za obimniju sjetvu daje i subvencija opštine od 50 odsto vrijednosti kupljenog sjemenskog materijala i vještačkog đubriva svakom domaćinstvu koje zasije više od dva dunuma površine na osnovu dostavljanja fiskalnog računa.

On je istakao da je taj podsticaj limitiran na maksimalno 500 KM po domaćinstvu.