Najisplativije kulture u BiH: Na uloženih 1.000 KM moguće zaraditi desetostruko

Pojedini poljoprivredni prozvođači u BiH potpisali su čvrste ugovore sa stranim firmama za proizvodnju i izvoz krastavaca kornišona i ljutih papričica, a upravo su ove kulture najisplativije za uzgoj u tekućoj sezoni, potvrdio je za Fokus.ba  predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo.

“Potpisan je stabilan ugovor za izvoz, tako da je počela ekspanzija uzgoja kornišona. Kilogram ove vrste krastavaca plaćaju 1.5 KM, a na jednom dunumu zemlje može se uzgojiti 8-9 tona za dva do dva i po mjeseca vremena, što znači da se do početka septembra može zaraditi”, kazao je Bićo za Fokus.ba i upozorio da iako se radi o kulturi koja brzo raste, mora se voditi dosta brige kako bi kornišon bio prve klase, odnosno veličine od tri do šest centimetara.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH kaže da se na uloženih 1.000 konvertibilnih maraka može zaraditi desetostruko, ali uz značajan rad i trud.

Kaže i da se sve informacije o poljoprivrednoj proizvodnji mogu naći na web stranici Udruženja poljoprivrednika FBiH, kao i u većini općina u BiH.

“Postoje javni pozivi i ponude na web stranici Udruženja, kao i u skoro svakoj općini. Općinske službe najviše su obavezne da obavještavaju poljoprivrednike na teritoriji općine o pozivima i ponudama, iako to nekad ne rade”, kazao je predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.

No, poljoprivrednici u BiH se i u ovoj sezoni suočavaju sa određenim problemima. Prošle sedmice u BiH je odjeknula vijest da proizvođači malina u Republici Srpskoj ne mogu da nađu radnu snagu za branje iako nude dnevnice od 40 KM i obezbjeđuju smještaj, piće i obroke.

Predsjednik Udruženja voćara RS Dragoja Dojčinović za Fokus.ba je potvrdio da je sezonska radna snaga u Republici Srpskoj deficitarna.

“Jako teško je naći radnike, i ako uspijemo to su uglavnom penzioneri i starija populacija. Mlađa radna snaga ili radi u većim fabrikama ili je u inostranstvu. Posao je težak, neki dođu na dan-dva i odustanu, a većina nema računice dolaziti iz udaljenih mjesta”, kazao je Dojčinović.

Bićo ističe da Federacija nema sličnih problema.

“U Federaciji BiH nemamo tih problema, dovoljno je radnika, iako se dosta malinjaka ugasilo zbog neusaglašenih cijena. Moguće je da pojedini proizvođači ne plaćaju radnike, a očekuju da rade od jutra do mraka na jednom obroku”, kazao je Bićo za Fokus.ba.

Dojčinović, pak, kaže da se od radnika nikad ne traži da rade duže od 7-8 sati, i da je dnevnica od 40 KM sasvim korektna.

“Manji proizvođači plaćaju radnike odmah, a veći čekaju da prodaju robu pa tek onda isplaćuju radnike. Nekad se zna čekati 20-30 dana na platu, a neki očekuju novac odmah”, kaže Dojčinović.

Stručni radnici, tačnije rezači, dolaze u RS uglavnom iz Srbije, jer prema Dojčinovićevim riječima, u RS-u nema stručnih ljudi za taj posao koji se mora precizno obaviti. Oni budu plaćeni i 70 do 80 KM, ali radi se o jako teškom poslu.

Razlog zbog kojeg se ne mogu obezbijediti veće dnevnice je nekonkurentnost na inostranom tržištu, kaže Dojčinović.

“Naši proizvodi su ukusom kvalitetniji od onih iz Turske, Grčke ili Španije, ali njihovi su ljepši za oko, i zbog toga bolje prolaze na stranom tržištu, a s tim se ne možemo nositi”, kaže predsjednik Udruženja voćara RS-a.