velike štete
Najavljuje se novo poskupljenje: 8 do 10 maraka će biti najmanja cijena trešnje
Trešnje i jagode u Hercegovini nastradale u velikim količinama, očekuje se rast cijena
Predsjednik Klastera proizvođača mediteranskog voća Hercegovine Nedim Badžak kazao je novinarima kako su danas trebali otvoriti službenu proizvodnju trešnje u BiH i EU.
– Trešnja iz Hercegovine trebala se naći na policama svih otmjenih marketa u BiH, ali i EU. Nažalost, zbog velikih padavina na području Hercegovine, gdje je u zadnjem periodu palo preko 400 litara na jedan četvorni metar, nastale su jako velike štete – rekao je on.
Ističe kako su trešnja i jagoda u Hercegovini nastradale u velikim količinama te da trešnje vjerovatno neće biti ni 10 posto od ukupno planirane proizvodnje. Jagode će, s druge strane, biti nešto više jer je jedan dio obran prije kiše, a nešto će i ostati.
Rast cijena najmanje 50 posto
– U cijeloj BiH imamo veliki problem. Imamo Krajinu gdje su ugroženi i ljudski životi, u Ljubuškom su veliki problemi kod proizvođača krompira. Nije to samo kod nas, Opuzen i Vrgorac su pod vodom, jagode su u vodi i ne mogu se iskoristiti – poručio je Badžak.
Napominje da se očekuje velik rast cijena na tržištu. Prinos je, kaže Badžak, bio jako veliki, ali štete su još neprocjenjive.
– Cijene će na tržištu sigurno biti 50 posto veće. Mislim da će 8 do 10 maraka biti najmanja cijena trešnje jer će morati dolaziti iz uvoza, iz drugih zemalja – smatra on.
Savjetnik u Njemačkom društvu za međunarodnu saradnju (GIZ) i savjetnik na projektu „Unapređenje proizvodnje trešnje u Hercegovini“ Slaviša Jovanović dodao je kako ne mogu biti zadovoljni zbog nepogodnih klimatskih uvjeta koji su sada dali teme za razmišljanje što treba raditi u narednom periodu.
– Jedan je način da razvijemo određene mehanizme koji mogu zaštititi ili podržati poljoprivredne proizvođače u teškim trenucima. S druge strane, treba razmišljati unaprijed kako i na koji način usmjeriti poljoprivredu ka prilagodbi na klimatske promjene koje su sa svojim negativnim učincima sve prisutnije. Loša sezona će tek sada izaći na vidjelo – napomenuo je Jovanović.
Elementarna nepogoda
Profesor Agromediteranskog fakulteta Univerziteta ‘Džemal Bijedić’ iz Mostara Ahmed Džubur istaknuo je da je proizvodnja trešanja na prostoru Hercegovine, a vjerojatno i u drugim dijelovima BiH, drastično smanjena.
– U nekim plantažama je potpuno izostala. Ta okolnost je udžbenički definirana kao situacija u kojoj se mora, ako imamo odgovornu vlast, proglasiti stanje elementarne nepogode – smatra on.
Apeliralo je na Vladu HNK-a i resornog ministra na proglašenje elementarne nepogode što je, napominje Džubur, jako važno da bi se sanirala šteta koja je ogromna, jer trešnja se u Hercegovini nema gdje ubrati.
– Ako se to ne desi, onda će se svim ljudima koji se bave voćarskom proizvodnjom poslati poruka da Vlada i ministarstvo ne vode računa o objektivnim problemima koji predstavljaju elementarnu nepogodu. Apel svima da ogromna sredstva koja imaju utroše na saniranje ovog stanja i da se za sve buduće situacije pošalje poruka da je Vlada iza njih. To je uvjet prosperitetnog razvoja, ne samo mediteranskog voćarstva, nego poljoprivrede uopće – podvukao je Džubur.
Pojašnjava da je kiša uništila kvalitetu, a da su plodovi potpuno ispucali te da su kao takvi izvrstan medij za pojavu truleži. Ti plodovi su, zaključuje on, praktično potpuno nepodesni za upotrebu u smislu konzumiranja, pa čak i za različite vidove prerade.
Proizvođači gotovo odustali
Doktor poljoprivrednih nauka Eldin Brkan, savjetnik na terenu u okviru projekta smatra da su proizvođači kvalitetno uradili sve agrotehničke mjere, od zimske zaštite, gnojidbe i slično, međutim, u godini koja je puno obećavala, pojavile su se obilne padaline, a velikom količinom vode došlo je do pucanja ploda, nakon čega se pojavila trulež.
– Najviše su pogođene dvije kulture, trešnja i jagoda. U projektu trešnje najčešće su pogođene rane sorte. Mogli smo samo gledati kako plodovi propadaju. Slično je i s jagodama gdje je na otvorenom polju, bez zaštićenih prostora, došlo do masovnog propadanja ploda. Proizvođači su gotovo odustali od proizvodnje – pojasnio je on.
Brkan je za proizvodnju jagode savjetovao da se podrži projekt u kojem bi se proizvodnja odvijala unutar visokih tunela, odnosno unutar zaštićenog prostora.
Inače, drugi po redu „Dan mediteranskog voća“ održao se u okviru projekta „Unapređenje proizvodnje trešnje u Hercegovini“, u organizaciji novoosnovanog Klastera proizvođača mediteranskog voća te brenda „Hercegovačka trešnja“.
Tema stvaranja svijesti o važnosti domaće poljoprivrede na kreativan je način obrađena s učenicima osnovnih škola iz Bosne i Hercegovine koji su za svoje kreativne sadržaje nagrađeni. Premijerno je prikazan i promotivni video za mediteransko voće predstavljeno kroz turističke sadržaje blagajskog kraja.
Na panel raspravi govorilo se o solarnoj energiji i poljoprivredi te o trendovima i zahtjevima modernog tržišta, a na samome kraju dodijeljena su priznanja „Najkrupnija trešnja Hercegovine“.
