Mulać-Jagličić: Šta pokazuje bonitetna ocjena?

S direktoricom kompanije Bisnode BH, Zlatom Mulać-Jagličić, o Bisnode rješenjima za bh. tržište, kroz prizmu aktuelnog trenutka, razgovarao je novinar finansijskoj portala Beta.ba

Prije izvjesnog vremena objavljena je informacija da je firma Patrio iz Visokog dobila tender Federalne uprave za civilnu zaštitu za nabavku opreme u vrijednosti dva miliona KM. Mediji su dosta pisali o tome, jer je Patrio nepoznata firma.

Međutim, uvidom u Bisnode rješenja naišli sam na jedan interesantan podatak – firma Patrio je u 2019. imala ukupne prihode u iznosu od samo 6 (šest) KM. Naravno, nećemo Vas pitati kako je Civilna zaštita dala firmi s prihodom od 6 KM posao od dva miliona KM.

Vas ćemo pitati kako se razni finansijski pokazatelji, poput recimo likvidnosti, profitabilnosti, visine prihoda i dobiti, blokade racuna i tako dalje, može iskoristiti za provjeru ekonomske i finansijske sposobnosti ponuđača u postupcima javne nabave?

MULAĆ-JAGLIČIĆ: Sve grupe pokazatelja i pokazatelji koje ste naveli mogu se u vidu postavljenih kriterija koristiti za ocjenu ekonomske i finansijske sposobnosti jednog ponuđača za ispunjanje ugovorenih obaveza definiranih pozivom ugovornog organa za realizaciju javne nabavke. Svrha uspostavljanja kriterija koji definiraju finansijsku ili ekonomsku sposobnost upravo i jeste osigurati da privredni subjekt ili grupa subjekata (konzorcij) koji su kandidati za projekt imaju zdravu finansijsku situaciju. Sami kriteriji pružaju dokaz da će oni moći zadovoljiti finansijske potrebe projekta – da imaju raspoloživa sredstva za podmirivanje kapitalnih potreba, kao i sposobnost prikupljanja sredstava iz drugih izvora u obliku dugoročnog zaduženja.

Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine daje mogućnost (ali ne i obavezu) ugovornom organu da utvrdi ekonomsku i finansijsku sposobnost kandidata kroz dostavljanje dokumenta banke ili druge finansijske institucije, osiguranje garancija za pokriće osiguranja od odgovornosti za realizaciju predmetnog ugovora, ali i eventualno kroz dostavljanje poslovnih bilansa za posljednje tri godine i izjave o ukupnom prometu u segmentu poslovanja koji je predmet ugovora.
Ali, samo prikupljanje dokumenata u vidu finansijskih izvještaja ili izjava o prometu nije dovoljno – potrebno je provjeriti dostavljene podatke i uraditi i analizu različitih vrsta finansijskih pokazatelja koja će pokazati eventualnu sposobnost ili rizičnost ulaska u ugovorne odnose s određenim ponuđačima. Uvijek je dobra praksa uključivanja posebnih obrazaca u traženu tendersku dokumentaciju na kojima će se predstaviti zahtijevane finansijske informacije, uključujući i informacije koje se posebno koriste za izračunavanje finansijskih pokazatelja koje bi trebale biti jasno objašnjene i definirane.
Kada se na adekvatan način postave finansijski kriteriji kroz jasno definiranje finansijskih pokazatelja, te uradi,ali naravno i dokumentuje ovakva vrsta analize kandidata / ponuđača, vrlo je teško moguće da se desi slučaj koji ste naveli – da kompanija koja nema apsolutno nikakvu ekonomsku i finansijsku sposobnost, a nepostojanje prihoda jasno indicira da privredni subjekt nije aktivan, bude odabrana od strane ugovornog organa u postupku nabavke.

Bisnode u svojim rješenjima ima dosta proizvoda – od recimo poslovne analitike, Portfolio Intelligence, bonitetnih izvještaja, bonitetne ocjene i tako dalje. Koje su prema vama najvažniji pokazatelji za provjeru ekonomske i finansijske sposobnosti bilo koje kompanije i zašto? Možete li nam ukratko opisati osnovne pokazatelje, šta oni pokazuju i kako ih pratiti?

MULAĆ-JAGLIČIĆ: Osnovna svrha provjere ekonomske i finansijske sposobnosti jednog privrednog subjekta jeste definiranje kapaciteta tog subjekta da u budućem periodu nastavi neometano poslovanje i kreiranje vrijednosti, a samim tim i ispunjavanje sopstvenih poslovnih obaveza, bilo da se radi o isporuci roba i usluga ili servisiranju dugova prema dobavljačima i finansijskih institucijama. Kao što ste i sami istakli, analiza i provjera se vrši korištenjem pokazatelja tojeste stavljanjem u odnos različitih bilansnih pozicija, ali i kroz druge vrste standardnih analiza bilansnih pozicija, kao što su horizontalna ili vertikalna analiza, te analiza trenda.

Obično se kod analiziranja jednog subjekta prvo uzima u obzir likvidnost, jer ona određuje kratkoročne finansijske kapacitete društva. Činjenica je da je jedan od glavnih problema s kojima se privredni subjekti suočavaju u svom poslovanju upravo očuvanje likvidnosti odnosno sposobnosti pravovremenog podmirivanja poslovnih obaveza. Ipak, korištenje samo jedne kategorije pokazatelja nije dovoljno, jer nisu isključivo pokazatelji likvidnosti oni koji oblikuju bonitet kao skup svojstava koja definiraju kvalitet poslovanja subjekta.

Nivo zaduženosti subjekta u smislu finansiranja sredstava iz tuđih izvora, efikasnost upotrebe poslovnih sredstava, neto profitna marža kao udio dobiti u ukupnim prihodima, samo su neki od pokazatelja koji se koriste za analizu zaduženosti, profitabilnosti i efikasnosti poslovanja jednog privrednog subjekta.

Kada je portfolio proizvoda kompanije Bisnode u pitanju, kao prvo moramo naglasiti da je njihova osnovna svrha pokriti sve funkcije i aktivnosti jednog poslovnog subjekta vezane za identifikaciju (akviziciju) i analizu (ocjenu) potencijalnih, kao i praćenje finansijske situacije postojećih klijenata i poslovnih partnera. Što se tiče analiza pojedinačnih pravnih subjekata u okviru Bisnode rješenja, naša bonitetna ocjena je zasnovana na nizu ključnih pokazatelja iz različitih kategorija – likvidnost, solventnost, profitabilnost i efikasnost, ali i na eventualnom postojanju negativnih događaja u poslovanju privrednog društva.

Ocjena se zasniva na finansijskim izvještajima za posljednju poslovnu godinu i služi za prognozu sigurnosti poslovanja za narednu godinu. Ono što je vrlo važno istaći jeste da Bisnode bonitetna ocjena uzima u obzir kombinovani utjecaj svih odabranih pokazatelja i drugih događaja, a ne indikatore ili grupe indikatora pojedinačno, te se tako dobija sveobuhvatna ocjena na osnovu koje se mogu donositi adekvatni zaključci o finansijskom zdravlju poslovnih partnera.

Kod praćenja pokazatelja poslovanja jednog preduzeća jedna od osnovnih stvari na koju naročito obraćamo pažnju, pored adekvatnosti tojeste praćenja pokazatelja koji su stvarno bitni za određivanje stabilnosti preduzeća, jeste i konzistentnost u smislu praćenja istih pokazatelja kroz vrijeme, ali i osiguranja da se pokazatelji računaju korištenjem istih ulaznih podataka.

Od ove godine, s proglašenjem pandemije koronavirusa, poslovanje je dodatno otežano i sada ekstremno opterećeno novim rizicima – nesolventnošću i nelikvidnošću poslovnih partnera. Koliko Bisnode rješenja tu mogu pomoći firmama koje žele poslovati a smanjiti rizik na minimum?

MULAĆ-JAGLIČIĆ: Osnovna svrha Bisnode rješenja jeste upravo donošenje pametnih poslovnih odluka u cilju minimiziranja poslovnog rizika. Bisnode ovu misiju ispunjava upotrebom najpouzdanijih podataka koji postoje na tržištu ali i najnovijih tehnologija za njihovu obradu. Činjenica je da svi podaci koji se mogu naći u našim rješenjima moraju biti provjereni jer je to i jedan od osnovnih preduslova partnerstva sa kompanijom Dun & Bradstreet kao jednom od vodećih svjetskih analitičkih kuća iz Sjedinjenih Američkih Država.

Pored već navedenog centralnog dijela ocjene boniteta kao alata za praćenje poslovnih partnera kojaje zasnovana na godišnjim finanijskim izvještajima, određene informacije o poslovanju subjekata u BiH u okviru naših sistema se prate u stvarnom vremenu i na dnevnoj bazi što omogućava našim klijentima pravovremenu informaciju kroz dinamičke monitore statusa.

Naša dinamična ocjena privrednog subjekta upravo i idealna za trenutnu situaciju jer predstavlja varijabilni dio bonitetne ocjene koja uzima u obzir pored prošlih promjena i finansijskih pokazatelja, i tekuće i dnevne promjene elemenata koji se odnose na samu aktivnosti subjekta, navike plaćanja, statuse transakcijskih računa, lokaciju i eventualne tužbe. Tako se kreira i prediktivni procjena vezano za eventualnu blokadu privrednog subjekta, što može biti izuzetno vrijedna informaciju za donošenje poslovnih odluka u današnjoj situaciji koja svakako nosi značajnu dozu neizvjesnosti i opreza u odabiru i kupaca ali i dobavljača.

Kompanijama preporučujemo da koriste naše bonitetne ocjene na sljedeći način:

• kompanije s nižim bonitetnim ocjenama izložene su rizicima koje predstavlja ekonomska kriza i stoga su više ovisne o mogućoj državnoj pomoći
• za kompanije s višim bonitetnim ocjenama (dinamična ocjena i failure score) veća je vjerojatnoća da će uspješno nastaviti s poslovnim aktivnostima i nakon završetka epidemije
• pratite trendove stabilnosti, likvidnosti i zaduženosti svojih poslovnih partnera kroz bilansne stavke i pokazatelje na našim web portalima.

Svjesni smo važnosti kvalitetnih i ažurnih podataka za vaše poslovanje, zato aktivno pratimo najavljene državne mjere i s tim povezane baze podataka ili resurse koje integrirati čim to bude moguće u naše baze podataka i usluge.
Bonitetno izvrsne kompanije imaju minimalni postotak negativnih događaja

Zlata Mulać-Jagličić, direktorica analitičko bonitetne kuće Bisnode BH kaže: „Bisnode će se i dalje truditi da bude na usluzi svojim klijentima sa svim modernim alatima za unaprjeđenje poslovanja koje razvijaju naši stručnjaci širom Evrope.

Također ćemo se držati standarda za kreiranje bonitetne ocjene i bonitetne izvrsnosti prema metodologiji koju smo razvili i čija vrijednost nije samo u količini, odnosno dubini podataka koju koristi, veći u činjenici da je ona ista za sve evropske zemlje u kojima Bisnode djeluje, a njih je za sada 19. Činjenica je da bonitetno izvrsne kompanije imaju minimalni postotak negativnih događaja (od 0,00 do 0,70 posto), dakle ne samo da vas identifikujemo kao dobru kompaniju prema prošlim rezultatima već se pokazuje i vrijednost kompanije u budućnosti, a to je još jedan od pokazatelja vrijednosti izračuna Bisnode bonitetne ocjene i certifikata bonitetne izvrsnosti, kao potvrde kvaliteta poslovanja“.