Može li postupak Agrokorove vanredne uprave biti priznat u BiH?

Iako je Vlada FBiH usvojila Uredbu o vanrednom nadzoru u privrednim društvima od sistemske vrijednosti za FBiH, ona se ne tiče izvršnog postupka niti na bilo koji način zabranjuje zapljenu imovine Agrokorovih firmi u BiH.

Opća zabrana zapljene imovine, dionica ili udjela u Konzumu, Ambalažnom Servisu, Sarajevskom Kiseljaku i Boreasu bila bi omogućena jedino ako bi BiH, odnosno nadležni sud prihvatio zahtjev Agrokora za priznanje izvanredne uprave, izvijestila je FTV.

Međutim, iako teorijski moguće, to nije realno očekivati, smatraju sarajevski advokati, koji su kao dio regionalne advokatske mreže još u maju ove godine napravili analizu uticaja Lex Mercatora i Lex Agrocora na tržište u BiH.

“Zahtjev koji je podnio povjerenik Ante Ramljak je neosnovan i u Srbiji i u Crnoj Gori jer za cilj nije imao kolektivno namirenje, što je svrha zakona o stečajnom postupku, svih povjerilaca – već daje pravo ekskluziviteta i zaštite Republike Hrvatske. Vjerovatno je situacija u Sloveniji bila uslovljena time da je to EU”, kaže advokatica Emina Saračević.

Njen kolega Adis Gazibegović smatra da je time narušeno načelo javnog pravnog poretka u FBiH i po nekom redovnom toku sud ne bi trebao da omogući priznanje takve odluke.

Ruska Sberbanka već je započela izvršni postupak zapljene 99% dionica u Sarajevskom kiseljaku, u vlasništvu Jamnice, a koje su bile stavljene kao kolateral za kredite. Zasad su one samo blokirane i Jamnica njima ne može raspolagati

“Ukoliko se desi da se ne mogu prodati u roku od 2 mjeseca, postoji mogućnost da tražilac izvršenja traži prenos dionica umjesto isplate”, objašnjava Alma Klino, iz Registra vrijednosnih papira FBiH.

Postavlja se pitanje kakve će posljedice promjena vlasničke strukture imati po Sarajevski kiseljak. Nikakve, smatraju advokati – strateški partner će ga kupiti da razvija poslovanje, za građane neće biti nikakvih promjena, to je pitanje interne vlasničke strukture.

Sličan stav ima i Halil Čengić, predsjednik Udruženja malih dioničara Dividenda: “Postavlja se pitanje ako je Kiseljak radio neke mahinacije u međuvremenu kao što je i Todorić Hrvatskoj – ako je zalagao dijelove firme, opremu, punionicu – tek onda su u opasnosti i djelatnost i firma i uposlenici”.

Inače, zapljena dionica nije nešto što je novo u našoj sudskoj praksi. Prema podacima Registra za vrijednosne papire FBIH, 120 je predmeta sa ograničenjem na promet dionicama, dok je 230 njih nakon izvršenja brisano iz registra.