Predstavljen izvještaj
MMF projicira ekonomski rast BiH od 2,5 posto za ovu godinu
MMF je predstavio izvještaj pod nazivom „Regionalne ekonomske perspektive za Evropu“ koji obuhvata najnovija događanja, predviđanja i rizike za buduće izglede u Evropi i u BiH
Rezidentni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u BiH Andreas Tudyk izjavio je danas u Sarajevu da MMF projicira da će ove godine ekonomski rast u BiH ojačati na 2,5 posto, te da će se u srednjem roku održati na oko tri posto.
-To je pokretano rastom privatne potrošnje i plata i malim povećanjem investicija. Te brojke ne uključuju nedavni razvoj događaja sa poplavama, tako da ćemo to morati revidirati i vjerovatno će prilagodba ići naniže – dodao je Tudyk.
MMF je predstavio izvještaj pod nazivom „Regionalne ekonomske perspektive za Evropu“ koji obuhvata najnovija događanja, predviđanja i rizike za buduće izglede u Evropi i u BiH. Govoreći o dijelu izvještaja koji se tiče BiH, Tudyk je naveo da ima nekoliko rizika za samu prognozu koji mogu uključivati smanjivanje.
-Dakle, ponovno je došlo do usporavanja u Evropi, zatim političke tenzije, te pitanje produktivnosti, a ekspanzionistička fiskalna politika može potkopati fiskalnu stabilnost – naveo je Tudyk.
Dodao da je inflacija u BiH već dosta pala, iznosila je 17,4 posto na vrhuncu u oktobru 2022., a sada je 0, 8 posto, uglavnom zbog pada cijena hrane i goriva. Ukupna inflacija bi, prema njegovim riječima, trebala imati prosjek od 2,2 posto 2024. godine i dva posto u 2025. i nakon toga u srednjem roku.
-Kada je riječ o fiskalnoj poziciji, tu je evidentno stalno povećanje socijalne potrošnje i plata u javnom sektoru. Projicirani fiskalni deficit je 2,2 posto za 2024. i 2025. godinu. Bez uvođenja mjera taj deficit neće pasti vjerovatno u budućnosti. Povećanje deficita i otplate duga dovode do većih potreba za finansiranjem koje se već pokazuju da su jako teške za ispuniti – istakao je Tudyk.
U finansijskom sektoru, kako je dodao, banke su dobro kapitalizirane i likvidne.
-Obzirom da je proizvodnja blizu potencijala, vlasti trebaju identificirati mjesta gdje će smanjiti potrošnju i oba entiteta moraju biti spremna za potrebu za finansiranjem. Treba ponovno izgraditi fiskalne zaštitne slojeve i unaprijediti fiskalnu politiku. Također, mora se očuvati valutni odbor, pažljivo pratiti monetarni rizici – naveo je među ostalim Tudyk govoreći o preporukama.
O izazovima koji stoje pred BiH razgovaralo je pet panelista među kojima ekonomski savjetnik premijera Federacije BiH Goran Miraščić koji je u izjavi novinarima, govoreći o ekonomskom stanju i zaduženosti rekao da smo mi srednje zadužena zemlja.
-Međutim, kada se govori o zaduženju, moramo biti oprezni o kakvoj vrsti zaduženja se govori. Dakle, sva zaduženja budžeta su definisana zakonom o budžetu, odnosno zakonom o izvršenju budžeta. Uvijek je pitanje da li se ta sva zaduženja realizuju. Međutim, ako pogledate strukturu zaduženja većine budžeta u BiH, najveći dio otplata ide za krajnje korisnike. Kako govorimo o federalnom budžetu, to su javna preduzeća, dakle, to su infrastrukturni projekti i tu ide najveći dio tih zaduženja – naveo je Miraščić.
Dodao je da se većinom godina budžet, barem Federacije, zadužuje kako bi se otplaćivali dugovi i da tu nema stvaranja nekog dodatnog duga.
Kada je riječ o ekonomskom rastu, prema njegovim riječima, BiH dijeli sudbinu naših najvećih trgovinskih partnera.
-Mi smo svjesni da je SR Njemačka već dugo vremena u stagnaciji, možda dobrim dijelom može se reći da je u recesiji, uz Italiju, uz Austriju pa i Mađarsku koje baš nemaju neki spektakularan rast. To se naravno negativno odražava i naš rast, na potražnju prema našim proizvodima jer te države čine otprilike dvije trećine našeg izvoza – naveo je Miraščić.
Samim tim došlo je do određenog pada industrijske proizvodnje, ali još uvijek, kako je naveo Miraščić, za ovu godinu očekuju rast od 2,5 do 2,8 posto.
-Naravno, to nije rast kojom smo mi zadovoljni. Međutim, što se tiče nekih internih supstitucija koje možemo koristiti za taj rast i čime ga možemo podržati, to su uglavnom javne investicije u infrastrukturne projekte, putna, željeznička, energetska infrastruktura i to je ono za šta mi imamo prostora u okviru svojih zaduženja i relativno niske stope duga. Sve to mora biti propraćeno privatnim investicijama, odnodno privatnom potrošnjom i to je ono što pokušavamo učiniti uvijek vodeći računa o fiskalnom kapacitetu koji imamo. Očekujemo da kombinacija javnih i privatnih investicija pruži podstrek rastu – izjavio je Miraščić.
Snijeg i haos: Grtalica sletjela s ceste. Auta s ljetnim gumama ili su zaglavljena ili u kanalu