Mirsad Zaimović, direktor BH Telecoma: Nije vrijeme za privatizaciju

Poslovna 2015. godina je bila izuzetno dinamična i značajna za kompaniju BH Telecom. Pored promjena menadžmenta, u kompaniji je provedeno više paralelnih i izuzetno kompleksnih procesa. Prvi i najznačajniji je reorganizacija kompanije izvršena u skladu sa potrebama tržišta, a osnovni cilj je jačanje funkcije prodaje i podrške i približavanje korisniku.

Redizajnirana je ponuda usluga, kreirana prema potrebama korisnika. Svjestan lojalne, ali i nelojalne konkurencije i uslova pod kojim se odvijaju poslovne aktivnosti, BH Telecom je uspio ostati lider na bh. telekomunikacijskom tržištu i prema mnogim relevantnim mišljenjima, kompanija se svrstava u razvijenije operatere kako u regionu, tako i u svijetu.

Bruto dobit BH Telecoma za 2015. godinu iznosi 89,8 miliona KM, što je za 1,6 miliona KM veća bruto dobit u odnosu na godinu prije. Amortizacija za 2015. iznosi 124,3 miliona KM, što je za 4,6 miliona KM veći iznos u odnosu na 2014. godinu.

EBITDA (parametar bitan za procjenu vrijednosti kompanije) u 2015. godini iznosi 209,8 miliona KM, što je za 7,5 miliona KM veća vrijednost nego u 2014. Samim tim je i vrijednost kompanije u prethodnoj godini povećana za oko 50 miliona KM. Najveća EBITDA bila je 2006. godine, nakon čega je bilježila konstantan pad do prošle godine, kada dolazi do ponovnog rasta.

Mirsad Zaimović, generalni direktor BH Telecoma, kazao je da je M:Tel otkako postoji BH Telecom prvi put po dobiti pretekao BH Telecom u 2014. godini, ali se naredne, 2015. godine, dosta toga promijenilo.

Povratak na lidersku poziciju 

“Prema podacima koji su objavljeni i koje imamo, BH Telecom se u 2015. vratio na lidersku poziciju i kada je u pitanju dobit. Naravno, prvi smo bili i prošle godine i godinu ranije po broju korisnika i po prihodu. Zadržali smo taj status, ali smo se ponovo vratili na prvo mjesto kada je u pitanju dobit”, istakao je Zaimović.

Podsjetio je da poslije 2009. godine BH Telecom konstantno posluje sa dobiti.

“Najuspješnija je bh. kompanija, međutim, dobit je od 2009. do 2014. padala i konačno smo uspjeli stabilizirati dobit u 2015, odnosno dobit je rasla za 1,6 miliona KM”, naglasio je Zaimović.

U kombinaciji sa bruto dobiti, to je dovelo do rasta EBITDA, koji je jako važan prilikom procjene vrijednosti neke kompanije.

“Na bazi iste, može se tvrditi da je vrijednost BH Telecoma pala za 408 miliona KM. To je ono što zagovornici privatizacije BH Telecoma koriste kao argument da je to trebalo uraditi”, kazao je Zaimović.

“Od 2006. do 2014. godine uplaćeno je oko 950 miliona KM dioničarima, dakle 90 posto od toga je Vlada FBiH, odnosno budžet. Uplatili smo oko 130 miliona KM poreza na dobit, preko 400 miliona PDV-a, 300-400 miliona doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje, zdravstvo, 40 miliona KM imamo sponzorstava prema, prije svega, sportskim reprezentacijama i uplatili smo 13 miliona donacija, između ostalog, i kada je u pitanju sanacija šteta od poplava, mi smo drugi iza Razvojne banke po iznosu uplaćenih sredstava za sanaciju šteta”, ispričao je Zaimović.

Prema njegovim riječima, razlika između uplaćene dividende i pada vrijednosti BH Telecoma je benefit društvu.

Da je prodan BH Telekom u vrijeme kada je imao najveću vrijednost “mi bismo izgubili najmanje pola milijarde KM”.

“I to je vrlo jasan pokazatelj da bi odluka o prodaji BH Telecoma bila pogrešna. Sada pogotovo, nakon ovih rezultata s kojima tvrdimo da smo povećali vrijednost BH Telecoma i povećali dobit, mislim da priča o privatizaciji postaje sporedna kada je u pitanju BH Telekom”, poručio je Zaimović.

Prva ozbiljnija priča o privatizaciji BH Telecoma je bila 2006. godine.

Dobit u 2015. argument protiv privatizacije

“Mi smo upravo kroz ove podatke, koje smo vam prezentovali, pokušali pokazati kako bi ta odluka u to vrijeme bila pogrešna. U zadnje vrijeme se ponovo vrti ta priča o privatizaciji telekomunikacijskog sektora upravo zbog pada tržišta telekomunikacija i, vjerovatno, jer je dobit od 2009. do 2014. imala silaznu putanju. Međutim, ovo što smo napravili 2015., argument je da to ne treba praviti”, poručio je Zaimović.

Napominje da kompanija od države očekuje da omogući ravnopravne odnose u kojima će na bh. tržištu svi poslovati pod jednakim uslovima.

“Trenutno to, nažalost, nije slučaj, jer imamo kablovske operatere koji potpuno nezakonito i divlje razvijaju svoju mrežu i time bivaju jeftiniji”, pojasnio je Zaimović.

Poručio je da su u odnosu na ostala dva telekom operatera u BiH dominantni u svim uslugama, i kada je u pitanju mobilna telefonija i fiksna, kao i televizija.

Kompanija konstantno prati svjetske trendove u telekomunikacijama i vrši modernizaciju i unapređenje usluga, a kroz redizajn korporativne ponude usluga, pristupa se svakom korisniku pojedinačno. Zaimović je istakao da gotovo da nema zemlje u Evropi sa čijim predstavnikom BH Telecom nema saradnju. Treći značajan proces, koji je pratio navedene, je proces izgradnje korporativnog imidža i promocija društveno odgovornih aktivnosti.

BH Telecom je u javnosti prepoznat kao domaća kompanija od javnog značaja koja podržava razvoj sporta, kulture, nauke i obrazovanja. Ne postoji reprezentacija niti značajniji sportski klub koji nije sistemski podržan od BH Telecoma, a tokom prethodne godine javnost je svjedočila historijskim rezultatima i osvojenim medaljama iz košarke, atletike, tenisa i drugih sportova, čiji je BH Telecom ponosni partner.

Zaimović je u razgovoru za Anadolu Agency pojasnio da su rezultat u poslovanju napravili zahvaljujući značajnom reduciranju troškova.

“Tržište telekomunikacija pada, a u međuvremenu smo imali dvije uprave. Kompanija je u toku 2015. godine konstantno inovirala ponudu usluga te u nekoliko navrata vršila snižavanja cijena usluga u domaćem i međunarodnom saobraćaju. Uporedo sa svim ovim procesima i aktivnostima, u kompaniji se maksimalno radilo na smanjenju troškova. Tražimo načine da ponudimo nove usluge i da zadržimo prihod. Svakako je da ćemo u toku ove godine izaći sa rješenjima za mala i srednja preduzeća s obzirom da imamo najveće telekomunikacijske kapacitete kao i najveći potencijal kada su u pitanju ljudski resursi”, istakao je Zaimović.

Naglasio je da će pojednostaviti ponudu prema korisniku te da tu očekuju nove benefite za BH Telecom.

4G mreža naredne godine

Govoreći o uvođenju mreže 4G u BiH, Zaimović je kazao kako bi to rado učinili, ali BiH još nema odgovarajuću regulativu.

“Mi smo spremni da implementiramo 4G mrežu, ali nemamo takvu regulativu, odnosno država nije još završila priču oko digitalizacije, dodjele frekvencija što je preduslov da mi implementiramo tu mrežu. BH Telecom je spreman i izdvojio je za ovu godinu sredstva iz investicijskih fondova za razvoj 4G mreže. Očekujemo i tražimo od države da što prije dodijeli frekvencije i da nam stvori uslove za razvoj te mreže. To nije do nas nego isključivo do države, i to ćemo imati. Očekujemo da se proces digitalizacije završi do polovine ove godine i mi odmah krećemo u implementaciju 4G mreže, ali ona će u punom smislu zaživjeti tokom 2017”, kazao je Zaimović.

Poručio je da su sve dosadašnje rezultate postigli sa 110 ljudi manje nego što ih je u kompaniji radilo 1. januara 2015. Trenutno u BH Telecomu radi 3.350 osoba, čija prosječna plata iznosi 1.600 KM. Prosječna plata ista je već 12 godina.

BH Telecom je 2015. godinu završio sa ukupno 2.252.493 korisnika, i to 376.000 kada su u pitanju fiksni govorni priključci, 195.000 ima pristup internetu, oko 150.000 su korisnici Moja TV, više od 250.000 BH Mobile Postpaida i više od 1,2 miliona korisnika BH Mobile Prepaida.