Marić: Stajalište Vrhovnog suda o “švicarcima” obavezujuće

Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu Općinskog suda u Mostaru, nedavno je donio odluku o rješavanju spornih pravnih pitanja u vezi sa velikim brojem slučajeva tužbi za kredite u švicarskim francima koji se vode pred mostarskim sudom.

Ovom odlukom Vrhovni sud FBiH razriješio je ključna pravna pitanja u višegodišnjem sporu između banaka i klijenata koji su podigli kredite vezane za CHF, na način da je opovrgao tvrdnje da su ovakvi krediti bili nedopušteni, te da su takvi ugovori samim tim ništavni. Ova odluka donesena je primjenom novih odredbi Zakona o parničnom postupku FBiH kojim se želi pospješiti efikasnost u radu sudova.

Komentirajući primjenu novih zakonskih rješenja Branko Marić predsjednik Advokatske komore FBiH ističe u izjavi za Fenu kako ovakva odluka Vrhovnog suda znači da su ova pravna pitanja riješena, te da se od nižestepenih sudova ne može tražiti da sporno pitanje riješe na drugačiji način.

Marić dodaje da je članom 61f. Zakona o parničnom postupku FBiH vrlo jasno i precizno propisano da ako je Vrhovni sud Federacije riješio neko sporno pravno pitanje, stranke u postupku u kome se postavlja isto pitanje nemaju pravo tražiti njegovo rješavanje u parnici koja je u toku. Iz ovoga jasno proizilazi da je pravno shvatanje Vrhovnog suda FBiH obavezujuće i da ga nižestepeni sudovi moraju poštovati. Ovakvo pravno shvatanje Vrhovnog suda je nedvosmisleno i odnosi se na sve sudske sporove u Federaciji BiH u kojima su problematizirana pitanja zakonitosti kredita sa valutnom klauzulom i promjenjive kamatne stope.

-Inače, svrha instituta postupka za rješavanje spornog pravnog pitanja jeste da se mogućnost donošenja različitih presuda u većem broju predmeta koji imaju isti pravni i činjenični osnov, odnosno kada se radi o istovjetnom tužbenom zahtjevu sa identičnom procesnom građom, svede na najmanju moguću mjeru. Ovaj institut vrlo je sličan preliminarnom postupku pred Evropskim sudom pravde koji je nadležan da daje mišljenja u odnosu na interpretaciju Ugovora Evropske unije te daje tumačenja akata institucija EU i tumačenja statute tijela koja osniva EU – ističe Marić.