Lanci snabdijevanja nisu stali, nego su samo usporeni

Vanjskotrgovinska komora BiH (VTKBiH) dosad je poduzela niz aktivnosti s ciljem ublažavanja posljedica pandemije koronavirusa i najviše smo se borili za lance snabdijevanja. Najvažnije je da ti lanci nisu stali, nego su usporeni, kao i pokazatelji statistike vanjskotrgovinske razmjene u prvom kvartalu ove godine – izjavio je za Fenu predsjednik VTK BiH Vjekoslav Vuković.

U prva tri mjeseca ove godine izvezeno je roba u vrijednosti 2,7 milijardi KM, što je manje za 150 miliona KM ili 5,2 posto. Ukupna vrijednost uvoza je bila 4,3 milijarde KM ili nešto manje od 340 miliona KM, što je pad od 7,2 posto.

– U prvom kvartalu ove u odnosu na prvi kvartal prošle godine padovi se neznatni, pet i sedam procenata, i gledajući općenito ova statistika i nije tako loša. Uslijed situacije do koje je došlo u trećem mjesecu, srušen je pozitivni trend izvoza karakterističan za protekli period. U trećem mjesecu izvezli smo robe manje za 152 miliona KM ili 15 posto, a uvoz je pao za 290 miliona KM i manji je za 16 posto. Prema tome, ne možemo reći ni da je treći mjesec bio katastrofalan, već da je u suštini usporen – kazao je Vuković dodajući da je došlo do zastoja drugih tržišta na koja najviše izvozimo.

Govoreći o vanjskotrgovinskoj razmjeni po granama privrede, Vuković je naveo da je u prehrambenoj industriji kvartalno došlo do povećanja izvoza za 11,64 posto. Čak je, kada je riječ o martu, značajan rast izvoza zabilježen kod konzerviranih proizvoda, a posebno goveđeg mesa gdje je među ostalim naša mesna industrija iskoristila odobrene kvote za izvoz u Tursku. Tako je u martu ove godine porast u izvozu prehrambene industrije iznosio 5,73 posto.

Što se tiče metalske i elektroindustrije, kvartalno posmatrano, pad izvoza je bio za 9,5 posto ili 102 miliona KM, a pad uvoza deset posto ili 155 miliona KM.

– Ovdje je treći mjesec napravio pometnju kada je pad izvoza bio 20 posto, a uvoza 26 posto. Do pada uvoza je došlo jer teško dolazimo do repromaterijala sa čime je suočena i cijela Evropa. Međutim, naše kompanije iz elektro i metalskog sektora su se dobro pregrupirale, veći dio njih je našao alternativna tržišta i već smo na neki način preuzeli ugovore od Čeha, Slovaka, Poljaka i izvezli za Skandinaviju – dodao je Vuković.

Kad je riječ o hemijskoj industriji tu je zabilježen pad od sedam posto izvoza, te 65 posto pada uvoza. Drvna industrija, odnosno proizvodnja namještaja u padu je za nekih 20 posto. Vuković je dodao da se nafta zadržala na istom nivou – pad uvoza 20 posto, pad izvoza 20 posto. Grafička industrija, papirna galanterija, kako je dodao, u velikom je porastu izvoza jer su porasle potrebe za izvozom tog repromaterijala, za pakiranje i slično, te u martu bilježe porast čak sedam posto.

Tekstilna industrija, koja ima veliki broj zaposlenih, trpi određene posljedice i kvartalno posmatrano, pad izvoza je sedam posto, a u samo u martu 20 posto. U trećem mjesecu, dodao je Vuković, nisu bili u mogućnosti da ispoštuju ugovore za lohn poslove za Italiju, Francusku, Njemačku s obzirom da je ovdje riječ o uvozu radi izvoza.

– Nismo mi trajno izgubili poslove, došlo je do nekog privremenog zastoja, kako u cijeloj Evropi tako i kod nas – kazao je Vuković dodajući da se tekstilna industrija, tamo gdje je to bilo moguće, preorjentisala na proizvodnju zaštitnih maski i odjela i čak izvoze.

Ono što ohrabruje, kako je istakao Vuković, jeste da recimo Austrija, Njemačka, Slovenija već najavljuju liberaliziranje svojih mjera kada je riječ o pandemiji.

– Ono na čemu najviše insistiramo u VTKBiH jeste da nema razdvajanja mjera – zdravstvene, lanci snabdijevanja i finansijsko- ekonomske mjere – kazao je Vuković u razgovoru za Fenu.