Laffer u Sarajevu: Svi porezi su loši, ali određeni su lošiji od drugih

Bosna i Hercegovina može letjeti do mjeseca, ako tako odluči, ili može potonuti na dno okeana, ako tako odluči. Izbor je, zaista, na vama. Ljudi zaslužuju vladu koju dobiju, ako vam se sviđa ono što dobijete, zadržite to, a ako ne, onda to mijenjajte – kazao je jedan od najpoznatijih svjetskih stručnjaka za političku ekonomiju Arthur Laffer, koji je prvi put u posjeti BiH.

U obraćanju medijima danas u Sarajevu kazao je i to da sve što dešava u našoj zemlji je naš unutrašnji problem te da moramo uraditi sve što možemo da bismo ostvarili bolju budućnost za sebe i našu djecu.

– Ako mislite da ono što se desilo Grčkoj može desiti samo njima, griješite. Ako mislite da san pripada samo Irskoj ili Švicarskoj, opet griješite – dodao je.

Svrha posjete profesora Laffera je predavanje za bosanskohercegovačke ekonomske stručnjake te profesore i studente Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, a tema predavanja je siva ekonomija u BiH i njene implikacije na privredu.

Profesor Laffer, poznat je kao kreator “Lafferove krive”, koncepta koji pokazuje šta se događa kada vlada znatno poveća stopu poreza. Iako je namjera da se povećanjem porezne stope povećaju budžetski prihodi, u praksi pretjerano podizanje poreznog nameta postaje kontraproduktivno, pa dovodi do opadanja poreznih prihoda te prelivanja sredstava i radne snage na crno tržište.

Na Lafferovoj krivoj postoji takozvana optimalna porezna stopa, ona koja povećava prihode vlade, ali i zaposlenost, produktivnost i proizvodnju.

Dekan Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Kemal Kozarić istakao je da su počastvovani posjetom Laffera, koji je svjetsko ime u oblasti fiskalne politike te da je današnje predavanje jako dobra lekcija za bh. autoritete. Kako je rekao, u BiH ima mnogo toga da se popravi, dodajući da, nažalost, važne stvari nama uvijek nekako promaknu.

Profesor Laffer je, pojašnjavajući kako funkcioniraju poreske politike, naveo primjere brzih vozača i pušača koji su oporezovani, prvi kako bi vozili sporije, a drugi kako bi prestali pušili. S tim u vezi, postavio je pitanje zašto se onda oporezuju ljudi koji ostvaruju prihode ili ljudi koji zapošljavaju druge ljude, ili kompanije koje imaju odlične proizvode po niskim cijenama, koje pritom donose velike prihode.

– Njih ne oporezujemo da bi ih zaustavili da ostvaruju prihode, da bi ih spriječili da zapošljavaju druge ili da proizvode odlične proizvode po niskim cijenama već zbog toga što su nam potrebni budžetski prihodi – kazao je Laffer.

Međutim, naglasio je da se ni na jedan trenutak ne smije pomisliti da negativni efekti ovakve vrste oporezivanja nisu jednako važni kao negativni efekti oporezivanja pušača ili onih koji prebrzo voze, jer jesu.

Podvukao je da se sva ekonomija svodi na poticaje.

– Ukoliko oporezujte ljude koji rade i dajete novac ljudima koji ne rade, nemojte biti iznenađeni ako se poveća broj ljudi koji ne rade. Ukoliko oporezujete bogataše i dajete novac siromašnima, dobićete veliki broj siromašnih ljudi i mali broj bogatih – pojasnio je ovaj ekonomski stručnjak.

Obrazložio je da, ukoliko je neka djelatnost atraktivnija, onda će se ljudi više njom baviti i suprotno, te da porezi čine neku djelatnost manje atraktivnom, dok je određeni poticaji čine atraktivnijom.

– To je jednostavna ekonomija i osnova na kojoj cijeli svijet funkcionira – istakao je profesor Laffer, napominjući da je potrebna velika opreznost kada se radi o porezima, poticajima i troškovima, jer posljedice vrlo često budu potpuno drugačije od očekivanih.

Podsjetio je da je u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) rađeno na snižavanju poreza, najviše stope su snižene sa 70 na 28 posto te su stvorili 20 miliona radnih mjesta. Osim toga, tržište vrijednosnim papirima je poraslo više od 1.343 posto nominalne vrijednosti, a broj siromašnih je smanjen.

Komentirajući politiku akciza na duhan u BiH, ugledni američki ekonomista kazao je da, budući da je duhan vrlo štetan, za njega bi trebao biti uveden poseban porez, a ne porez na dodatnu vrijednost, koji je, smatra on, u BiH već prilično visok.

Kazao je da u BiH ima veliki broj ilegalnih proizvođača duhana i duhanskih proizvoda koji ne plaćaju poreze, a kao i u drugim stvarima, visoke poreske stope čine izbjegavanje plaćanja poreza jako privlačnim.

– Ukoliko se spuste porezi, bit će i manje izbjegavanja plaćanja poreza – smatra Laffer.

Kada se u radi o porezima za državu, naglasio je da postoje tri stvari koje su važne, a to je koliko oporezujete, a koliko trošite, druga stvar je način na koji se porezi prikupljaju te treća – način na koji novac troši.

– Svi porezi su loši, ali određeni porezi su lošiji od drugih. Zbog toga ćete željeti da prikupljate poreze na najmanje štetan mogući način – kazao je, dodajući da to obično podrazumijeva nisku poreznu stopu te porez koji je fiksan i zasnovan na široj osnovi.

Posljedice ovakve politike, objasnio je, su takve da će niža porezna stopa dovesti do manje izbjegavanja plaćanja poreza, a šira osnova dovest će do manje načina na koji će se prihodi moći utajiti od oporezivanja.

Između ostalog, naveo je primjer kada su SAD postale najveća ekonomska sila početkom 1900. godine, odnosno kada je 1912. godine ukupna potrošnja ove države kao udio BDP-a iznosila 2,5 posto, poredeći to sa BiH, u kojoj danas ovaj postotak iznosi 48.

– Nemojte pokušavati da se ugledate na razvijene zemlje već preuzimajte ono što su one uradile prije nego što su dosegle tako visoko – zaključak je Laffera.

On se osvrnuo i na akcize na gorivo kazavši da ne razumije zašto su ove akcize veće od akciza na bilo koji drugi proizvod, jer, po njemu, ne postoji razlog zašto bi bilo koji porez bio povezan s potrošnjom.

– Želite ubirati poreze na najmanje štetan način i trošiti novac na najkorisniji način? Zašto bi onda porez na gorivo bio povezan sa autoputevima i cestama? Ne razumijem. Možda misle da će to navesti ljude da požele da više plaćaju – zapitao se kreator “Lafferove” krivulje.

Na kraju obraćanja medijima, rekao je da svi mi znamo o BiH mnogo više od njega, no, izrazio je nadu se da će ekonomski principi o kojima govori naći veliku primjenu i u BiH, kao i u drugim zemljama.

– Ljudska smo bića, imamo stotine zemalja širom svijeta, 1.000 godina iskustva, tako da su ovi principi primjenjivi na BiH kao i na bilo koju drugu zemlju u svijetu – zaključio je najpoznatiji svjetski stručnjak za ekonomiju.

Laffer vodi kompanije “Laffer Associates” i “Laffer Investments”, koje provode istraživanja i bave se menadžmentom investicija za državne institucije, penzione fondove, korporacije i fondacije širom svijeta.

Trumpove ekonomske politike su odlične

Laffer, koji je prvi put u Bosni i Hercegovini, kazao je danas novinarima da su ekonomske politike predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trumpa zaista odlične, međutim, naglasio je da govori samo o njegovim ekonomskim politikama.

– Ja sam ekonomista i ne mislim da biste bili zainteresirani za moje mišljenje u pogledu bilo čega drugog – kazao je taj priznati ekonomski stručnjak, dodajući da je ekonomija ono o čemu on uvijek govori.

Predstavnicima medija rekao je i to da se prije predsjedničkih izbora u SAD-u sastao sa svim republikanskim kandidatima i razgovarao s njima. Svoje usluge ponudio je i bivšem američkom predsjedničkom kandidatu Bernieu Sandersu, ali on mu on nikada nije uzvratio telefonski poziv.

Svrha posjete profesora Laffera Bosni i Hercegovini je predavanje za bh. ekonomske stručnjake te profesore i studente Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, a tema predavanja bila je siva ekonomija u BiH i njene implikacije na privredu.

Laffer, poznat je kao kreator “Lafferove krive”, koncepta koji pokazuje šta se događa kada vlada znatno poveća stopu poreza. Iako je namjera da se povećanjem porezne stope povećaju budžetski prihodi, u praksi pretjerano podizanja poreznog nameta postaje kontraproduktivno, pa dovodi do opadanja poreznih prihoda te prelivanja sredstava i radne snage na crno tržište.

Dr. Laffer bio je član Savjetodavnog odbora za ekonomsku politiku bivšeg američkog predsjednika Ronalda Reagana tokom oba njegova mandata, Također, bio je član izvršnog odbora Finansijskog komiteta Reagana i Georga Busha 1984. godine, kao i jedan od savjetnika premijerke Ujedinjenog Kraljevstva (UK) Margaret Thatcher za pitanja fiskalne politike u UK tokom 80-ih godina.

“Time Magazine” ga je 1999. godine uvrstio u “Velike umove ovog vijeka”, a “Lafferovu krivu” proglasio “jednom od nekoliko napredaka koji su obilježili ovaj jedinstveni vijek”.