Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Trbuhom za kruhom

Konobari i kuhari iz BiH odlaze u Hrvatsku, plate su najviše dosad

konobar jadran
Foto: Goran Kovacic/PIXSELL
Ilustracija

Prema posljednjim podacima, u sektoru ugostiteljstva i hotelijerstva u Bosni i Hercegovini je bilo zaposleno 41.188 osoba. Prosječna plata u ovoj djelatnosti iznosi 875 KM i znatno je niža od prosječne plate u BiH

Hrvatskom primorju će, prema procjenama, ove godine trebati oko 70.000 radnika, a pored domaće radne snage, dobar dio radnih mjesta će biti popunjen i radnicima iz regiona. Mnogi hoteli su se još u novembru bacilli u potragu za radnom snagom, piše Bloomberg Adria.

Za oglašavanje radnih pozicija koriste društvene mreže, vlastitu internetsku podstranicu namijenjenu za zapošljavanje, koriste podršku agencija za zapošljavanje radnika, portale za oglašavanje poslova. Pored hotela, u potrazi za radnicima su i privatni ugostiteljski objekti i pružaoci smještaja.

Za sezonski rad u Hrvatskoj sprema se i veliki broj ugostiteljskih radnika iz Bosne i Hercegovine. Kako kažu, osnovni razlog odlaska su plate, koje u BiH ne bi mogli zaraditi, te bolji uslovi.

Iznosi koje mogu zaraditi kuhari ili konobari zavise od mjesta, regije, nivoa usluge koji se pruža, od toga da li se radi o konobi, luksuznom restoranu ili nekom dobro organiziranom hotelu.

Plate u Istri su najviše, ali su tamo i veći životni troškovi. U suštini, plate idu od 1.200 eura za konobare do iznad 2.000 eura za glavne kuhare i roštilj majstore. Konobari su u odnosu na kuhare u nešto “povoljnijem” položaju, budući da imaju mogućnost dodatne zarade preko bakšiša.

Prema posljednjim podacima, u sektoru ugostiteljstva i hotelijerstva u Bosni i Hercegovini je bilo zaposleno 41.188 osoba. Prosječna plata u ovoj djelatnosti iznosi 875 KM i znatno je niža od prosječne plate u BiH, koja je prema posljednjim podacima iznosila 1.328 KM.

Ovo je i jedan od razloga zbog čega ovaj sektor bilježi manjak radnika. Prema riječima Dominika Raškaja, stručnjaka portala Boljiposao.ba, potražnja za radnicima u turističkom i ugostiteljskom sektoru, ali i uslužnim djelatnostima kao što su trgovci, skladištari te u sektoru transporta će se nastaviti.

-Definitivno najveće probleme možemo očekivati u uslužnim djelatnostima, ugostiteljstvu i cijelom turističkom segmentu s obzirom na to da su tu primanja još nedovoljno primamljiva za veći pronalazak radnika, ističe Raškaj.

Predsjednik Udruženja radnika ugostiteljstva i turizma u RS Željko Tazić za Bloomberg Adriju kaže da je trenutno alarmantno stanje u ugostiteljsko-turističkom sektoru.

-‘Radnici koji nedostaju u našem sektoru morat će biti zamijenjeni radnicima koji dolaze iz manje razvijenih zemalja od nas, kao što su Nepal, Filipini, Tajland,…., ali tu dolazimo do pitanja da li je to kvalitetna radna snaga, da li oni mogu zamijeniti naše radnike i da li mogu predstavljati turizam u BiH, kaže Tatić.

Ono što uposlenici u ovom sektoru traže, prema njegovim riječima, pored redovnih i normalnih primanja, prije svega je poštovanje poslodavca prema radnicima, ali i poštovanje gostiju.

-Nažalost, doživljavaju nas kao ‘niži stalež’, a nisu ni svjesni da smo mi gospoda na usluzi gospodi. Upravo to je i razlog zašto više nemamo, odnosno imamo sve manje kvalitetnih radnika – tjeraju kvalitetne radnike da mijenjaju profesiju, kaže on.

Dodaje da veliki problem predstavlja i siva ekonomija, ”a javna tajna je da je to u našem sektoru bilo najzastupljenije, pa s tim u vezi i radnici koji rade u sektoru ugostiteljstva nisu ‘kreditno sposobni’ za rješavanje gorućih finansijskih problema”.

Na sve to dolazi i sezonski odlazak radnika koji će se svakako odraziti i na bosanskohercegovački turističko-ugostiteljski sektor, što će se prije svega osjetiti na kvalitetu usluge, a pojedini ugostitelji trpe i finansijske gubitke.

-Naravno da neće stati industrija turizma i ugostiteljstva, ali sam siguran da su zbog nekvalitetne radne snage pojedini ugostitelji u gubitku i do 20 posto, ali ne samo ugostitelji, već i sama država kroz nedostatak kvalitetne radne snage koja može kvalitetno prezentovati i prodati domaće proizvode – naglašava Tatić, te dodaje: ”U toku sezone odlazi nekoliko hiljada kvalitetnih ugostitelja na sezonu, gdje rade i po nekoliko sezona u istim lokalima, pa postavljamo sebi pitanje, kako to da su u Hrvatskoj dobri i kvalitetni radnici, a kod nas nisu?”