Kakve će ekonomske posljedice na BiH prouzrokovati rat u Ukrajini

Napadi Rusije na Ukrajinu traju već nekoliko dana i ekonomski stručnjaci već sada upozoravaju kako će rat u toj zemlji na istoku Evrope u značajnoj mjeri utjecati i na ekonomske, trgovinske i finansijske trendove i kretanja ne samo na evropskom kontinentu nego u cijelom svijetu, javlja Anadolu Agency (AA).

Analitičari posebno napominju da će ekonomske posljedice posebno osjetiti građani Rusije, ali i drugih zemalja, napominjući da će doći do rasta cijena brojnih proizvoda, posebno prirodnog plina, nafte i naftnih derivata, električne energije i prehrambenih proizvoda.

Ekonomski analitičar Igor Gavran je mišljenja da će sankcije uvedene Moskvi snažno utjecati na Rusiju, njenu ekonomiju i građane.

“Ovi efekti se već itekako osjećaju. Vrijednost ruske rublje je drastično smanjena i taj se pad vrijednosti nastavlja. Neke od najvećih i najvažnijih ruskih banaka jesu ili će biti isključene iz međunarodnog platnog prometa putem SWIFT-a, strani ulagači ili zaustavljaju svoje aktivnosti ili potpuno napuštaju rusko tržište, trgovina sa svijetom je ugrožena… Jednostavno gotovo da nema oblasti u kojoj određene sankcije nisu ili već uvedene ili najavljene i to ima poguban utjecaj na ekonomiju Ruske Federacije. Mnogi građani su u panici zbog gubitka vrijednosti njihovog novca pokušavali podići svu gotovinu i pretvoriti je u druge valute, a izvjesno je da će i druge posljedice osjećati, vremenom sve više“, kazao je Gavran za AA.

Naprimjer, velike kompanije iz različitih sektora širom svijeta objavili su obustavu poslovanja u Rusiji zbog njenog rata protiv Ukrajine. Tokom proteklih dana, subjekti iz različitih sektora u Rusiji donijeli su odluke o suspenziji poslovanja, od tehnologije do automobilske industrije i energetike. Uporedo sa sankcijama, posebno onih najvećih koje su uvele zemlje članice Evropske unije i SAD-a, velike kompanije takvim djelovanjem pokušavaju izvršiti pritisak na rusku ekonomiju.

Osim toga, ruska rublja proteklih nekoliko dana konstantno je gubila na vrijednosti uprkos mjerama koje su donijele vlasti Rusije.

Negativan utjecaj sankcija

Gavran, također, naglašava da je vrlo izvjestan negativan utjecaj sankcija Rusiji i na ekonomije zapadnih zemalja kao i drugih zemalja u svijetu.

“Odricanje od ruskog tržišta znatno će umanjiti plasman mnogih vrsta robe iz ovih zemalja, cijene energenata, a potencijalno i ograničena dostupnost pogodiće praktično cijelu ekonomiju, a ako sve potraje duže vremena i ruske kompanije i kompanije iz država koje nastave normalno poslovati s Ruskom Federacijom nadomjeste dosadašnje tržišno učešće zapadnih onda bi ove posljedice mogle biti trajnije i rusko tržište trajno izgubljeno“, smatra on.

Rat između Rusije i Ukrajine proteklih dana je izazvao skok cijena nafte, a raste i strah od moguće nestašice ponude tog energenta.

Ipak, kako pojašnjava Gavran, teško je dugoročno prognozirati u kolikoj mjeri će se odnosi u svijetu promijeniti, jer će to najviše ovisiti o trajanju i intenzitetu rata u Ukrajini, njegovom ishodu i posljedicama.

“Naime, u nekom izrazito optimističnom scenariju brzog okončanja sukoba, uspješnog diplomatskog rješenja i potpune deeskalacije krize, moguće je da se i sve prateće akcije poput sankcija uskoro potom uklanjaju i ekonomski tokovi postupno obnove. U tom slučaju, iako bi neke posljedice sigurno ostale, ne bi morali govoriti o potpunom strateškom zaokretu međunarodnih odnosa. Međutim, što sve ovo duže traje to je izvjesnije da su i promjene trajnije i da ćemo zaista imati bitno drugačije odnose u svijetu i način kako se odvijaju globalni tokovi i u ekonomiji i u svim drugim oblastima“, rekao je ovaj stručnjak.

Negativni efekti na cijelu globalnu ekonomiju

Prema njegovom mišljenju, u ekonomskom smislu, izolacija bilo kojeg bitnog dijela svjetske ekonomije uvijek ima sumarno negativne efekte na cijelu globalnu ekonomiju jer tržište ne može optimalno alocirati resurse.

“Mislim da je ipak izvjesno, neovisno o trajanju krize, da će se nastaviti već ranije započeti trend preorijentacije ruske ekonomije na tržišta izvan zapadnih zemalja kao “sigurnija”, a s druge strane traženje alternativnih tržišta za rusko od strane zapadnih zemalja, prije svega kada je riječ o energetici. To nisu prirodni ekonomski tokovi, ali jesu logični pravci djelovanja u kontekstu geopolitičkih promjena. Također, sve države svijeta i u pandemiji i u ovoj krizi shvataju koliko je značajno imati vlastite resurse i samoodrživost“, kazao je on.

Posebno upozorava na trend poskupljenja u narednom periodu, prije svega nafte, plina i nekih žitarica, a posljedično i svih ostalih proizvoda u čijoj proizvodnji u značajnoj mjeri učestvuju i ovi proizvodi.

“Najranjivije su one ekonomije čija vlastita proizvodnja ovih proizvoda je minimalna ili je nema nikako, odnosno koje su potpuno ili dominantno ovisne o uvozu. U tim okolnostima nemoguće je izbjeći poskupljenja, čak i drastična, ukoliko njihove vlade ne intervenišu određenim mjerama. Dugoročno je moguće da drugi proizvođači ovih proizvoda povećaju svoje kapacitete i time nadomjeste ruske i ukrajinske, što bi cijene ponovo mogla umanjiti, ali to se ne može riješiti preko noći i u određenom periodu su poskupljenja izvjesna“, smatra ovaj stručnjak.

– Posljedice će osjetiti i regija Balkana –

Ranije navedene globalne efekte će svakako osjetiti i regija Balkana, ali ne svi u jednakoj mjeri. Srbija kao veliki proizvođač žitarica i općenito hrane sigurno ima daleko bolju poziciju u ovoj oblasti u odnosu na Bosnu i Hercegovinu i druge države regije koje u prevelikoj mjeri ovise o uvozu, napominje Gavran.

“Također, Srbija i Hrvatska imaju vlastitu proizvodnju i preradu nafte i plina kojom pokrivaju barem jedan dio svojih potreba. Hrvatska, kao dio Evropske unije, može računati na pomoć EU-a i obimne evropske fondove za ublažavanje negativnih efekata sankcija i krize. Bitan faktor može biti i odnos prema sankcijama, odnosno hoće li određena država uvesti sankcije Ruskoj Federaciji, u kojem slučaju su izvjesne kontramjere i teže ekonomske posljedice, ili će ostati izvan režima sankcija i nastaviti trgovinu sa Ruskom Federacijom u istom ili čak većem obimu, ukoliko to bude moguće i platni promet ne bude blokiran“, kazao je Gavran, dodajući:

“Bosna i Hercegovina i Srbija su profitirale u prethodnim godinama od kada su Evropska unija i Ruska Federacija uvele uzajamne sankcije, jer su ostale izvan toga i povećale svoj izvoz na rusko tržište. Ako i sada situacija ostane ista i ne bude drugih prepreka za trgovinu, ponovo bi moglo biti pozitivnih efekata na izvoz, a moguće i na povoljniji uvoz za one države regije koje ne budu uvodile sankcije niti trpile kontramjere“, istakao je on.

Značaj domaće proizvodne

Posebno naglašava da dešavanja oko Ukrajine jasno pokazuju koliko je važno da se zemlje, posebno manje zemlje, oslone mnogo više na domaću proizvodnju i svoje ekonomske resurse.

“Kao i pandemija, i ova kriza pokazuje koliko se opasno oslanjati na uvoz i općenito ovisiti o bilo kome izvana. Neophodna je samoodrživost ekonomije u što većoj mjeri i diverzifikacija ekonomskih odnosa, tako da niti ovisimo o uvozu za većinu svojih potreba niti ovisimo o samo jednom ili dva tržišta za plasman našeg izvoza. I također da u svim svojim odlukama u izgradnji i održavanju međunarodnih odnosa moramo biti vođeni svojim interesima i ne poduzimati bilo šta bez ozbiljne analize i procjene efekata na našu ekonomiju i našu državu. Mi nismo dio EU niti bilo koje druge zajednice koja bi nam bila spremna nadoknaditi štete koje naše eventualne pogrešne odluke proizvedu, već moramo poduzeti sve da naša ekonomija izbjegne ili bar umanji negative efekte svake krize, a iskoristiti pozitivne ukoliko ih ima“, kazao je ovaj analitičar.

Ogromne posljedice po rusku privredu

Ekonomski stručnjak Admir Čavalić također smatra da će sankcije uvedene Moskvi, u oblasti ekonomije i finansija, imati ogromne posljedice po rusku privredu, trgovinske odnose s drugim zemljama i njen finansijski sektor.

“Riječ je o izuzetnim ekonomskim sankcijama koje će imati značajnog uticaja na rusku ekonomiju i to na različite načine – smanjuje se potencijal ruskih kompanija, naročito izvoznika, zatim se stvaraju brojni logistički problemi, ali i unosi nemir među potrošače – što rezultira strahom i panikom, odnosno naglašavanjem rizika. U zadnjih sedam godina Rusija ima određenih problema sa vlastitom ekonomijom tako da sankcije ne dolaze u momentu prosperiteta“, kazao je Čavalić, dodajući ipak da su ekonomske sankcije uvijek dvosmjerne kada je riječ o efektima:

“Negativne posljedice po ekonomiju ima i ona strana koja nameće sankcije, ali i relativno neutralna, treća strana, poput Bosne i Hercegovine – koja ne nameće sankcije, niti je predmet istih. Kratkoročni efekti se pak odnose na energetsku krizu, nastavak trenda poskupljenja, kao i gubitak ruskog tržišta za brojne kompanije sa Zapada“.

Očekuje se da će rat Rusije protiv Ukrajine izazvati rekordna povećanja cijene proizvoda na bazi brašna kao što su hljeb, tjestenina i keks. Od početka rata, cijene pšenice su dostigle najviši nivo u proteklih 14 godina. Rusija i Ukrajina zajedno proizvode oko 14 posto svjetske pšenice, što čini gotovo jednu trećinu svjetskog izvoza pšenice. Zato se te dvije zemlje nerijetko i zovu evropskom košarom žitarica.

U tom smislu, prema mišljenju Čavalića, u svijetu će se pojaviti neke nove energetske paradigme, te da će se dalje razvijati ekonomski nacionalizmi širom svijeta.

“Svejedno, smatram da globalizacija nema alternative, tako da bi se nakon krize tržišta trebala vrlo brzo stabilizirati. Ono što više brine jeste mogućnost izmjene svjetskog poretka – to uvijek vodi povećanju neizvjesnosti, kako političkih i pravnih, tako i ekonomskih“, smatra ovaj analitičar.

Neminovna značajna poskupljenja

Upozorava također da će u tom kontekstu zbog svega što se dešava u Ukrajini i sankcija uvedenih Rusiji doći do značajnih poskupljenja u narednom periodu.

“To je direktna posljedica ove krize. Neće doći do nestašica, ali hoće do poskupljenja. Očekujem poskupljenja prirodnog plina, nafte i naftnih derivata, kao i električne energije. Također, rast cijena prehrambenih proizvoda. Naravno, kriza poskupljenja ima kraj jer nije poželjna iz pozicije tržišnih učesnika“, istakao je.

Smatra također da je neminovno da zemlje na jugoistoku Evrope, također, osjete posljedice rata u Ukrajini u ekonomskom smislu.

“Mislim da će naše zemlje prije svega osjetiti političke efekte krize, a zatim i ekonomske. Vezano za posljednje, intenzitet nije ni prevelik, ni premali u komparaciji sa drugim zemljama svijeta“, rekao je Čavalić te dodao da je malim zemljama, poput BiH, teško u značajnoj mjeri osloniti se na domaću proizvodnju i vlastite resurse:

“Ekonomska nezavisnost je još uvijek mit za male zemlje u okviru moderne ekonomije. Vidjeli smo to na primjeru rasta cijena piletine – istu možemo proizvesti, ali i ne faktore proizvodnje koji su kritični za proizvodni proces. Bosna i Hercegovina je mala, otvorena ekonomija, što znači maksimalnu zavisnost od globalnih prilika. Blizina EU tržišta i otvorene granice su garancija da neće doći do nestašica“.