Kako se grijati ove zime?

Uz hladne zimske dane za mnoge dolazi i proces balansiranja između udobnosti tople sobe i visine računa. Upravo je to razlog zašto, u ovom periodu, pratimo mnoštvo savjeta o ekonomičnom zagrijavanju doma. Pomjeranje namještaja dalje od izvora toplote i smanjenje temperature za koji stepen, samo su neki od tih savjeta. No, razmišljamo li o efikasnosti sistema zagrijavanja koji koristimo i njegovom utjecaju na okolinu? Šta sve možemo uraditi da bismo uštedjeli, a pritom i smanjili zagađenje zraka i ogromne količine smoga koji nas očekuju i ove zime?

Među najčešće korištenim sistemima grijanja u urbanim centrima su centralno i grijanje na struju. Bitno je napomenuti da su to, gotovo uvijek, sistemi zagrijavanja stanova koji postoje od prije, odnosno nisu izabrani od strane korisnika stanova. Pored drugih problema koji s njima dolaze, (poput nemogućnosti regulisanja temperature i visokih cijena) oba ova sistema grijanja predstavljaju i ogromne zagađivače zraka.

S druge strane, u ruralnim sredinama, u kojim obično nema plinovoda, najčešće se susrećemo s grijanjem na drva, koji koristi 42 posto Zapadnog Balkana. Baš kao ni prethodno nabrojani sistemi grijanja, ni grijanje na drva ne nudi uvijek mogućnost podešavanja temperature, ali su niske cijene drva jedan od glavnih razloga zašto se ljudi još uvijek odlučuju za ovu opciju.

Istovremeno, stručnjaci savjetuju da, umjesto nabrojanih tradicionalnih metoda grijanja, trebamo koristiti obnovljive izvore energije, poput peleta.

Pelet se, konkretno, dobija od različitih vrsta materijala biološkog porijekla, poput piljevine, a proizvodi se pod izrazito visokim pritiskom. Upravo zahvaljujući tom procesu ovoj masi se ne dodaju hemijska sredstva, te se pelet smatra najčišćim gorivom za svakodnevnu upotrebu, u potpunosti neškodljivim za čovjekovo zdravlje i prirodnu okolinu.

Trenutno najveća prepreka prelaska na grijanje korištenjem obnovljivih izvora energije, poput peleta, jesu cijene peći koje ih sagorijevaju, koje se kreću od oko 2.500 KM naviše. Ovakva investicija zapravo dugoročno predstavlja znatnu uštedu za domaćinstvo, a pored toga drastično doprinosi smanjenju zagađenja zraka istakla je Jasmina Katica, Šefica odsjeka za energetsku efikasnost, Federalnog ministarstva prostornog uređenja te dodala

″Energetska efikasnost danas predstavlja značajnu temu u svijetu, ali i u BiH. Svako od nas, koristeći neobnovljive izvore energije, poput plina ili uglja, pri procesu zagrijavanja doma, direktno ili indirektno, doprinosi povećanju atmosferskog zagađenja. Implementiranje mjera energijske efikasnosti nam, pored smanjenja iznosa računa za struju i grijanje, omogućava i smanjenje emisije CO2 te tako i povećanje kvaliteta životne sredine.″

Ohrabruje statistički podatak Evropske asocijacije za biomasu AEBIO, koji BiH navodi kao najbrže rastuću ekonomiju u korištenju biomase u Evropi, a u usporedbi sa prošlom godinom evidentan je rast proizvodnje certificiranog peleta za čak 20 posto.

Dakako, važno je napomenuti i da postoje i druge mjere energijske efikasnosti koje također pomažu pri uštedi energije i zaštiti životne sredine, poput termoizolacije zidova, korištenja efikasnih prozora i vrata ili sl.