Kako pojedini trgovci naftnim derivatima direktno kradu od krajnjih kupaca

Udruženje „Naftni komitet u BiH“ održalo je danas u Sarajevu prezentaciju „Pričajmo o nafti“ u kojoj je prezentirano formiranje cijena, svjetski trendovi u ovoj oblasti, mogućnosti uređenja tržišta u BiH itd.

Od početka godine vozači u BiH su nezadovoljni uvođenjem akciza i velikim rastom cijena goriva, no to je samo jedan od problema u ovom sektoru.

Predstavnici ovog udruženja danas su istakli da je jedan od najvećih problema siva ekonomija u naftnim derivatima.

„Pojedini trgovci naftnim derivatima direktno kradu od kupaca tako što se prilikom točenja goriva pokazuje veći protok goriva od stvarnog. Prisutan je i rad na crno, kao i promet lož ulja, pogotovo u Distriktu Brčko, te nešto manje u RS-u. Tu je i uvoz i distribucija baznog ulja koje je manje opterećeno porezima, a prisutno je i neevidentiranje prometa na benzinskim pumpama“, rekla je Tatjana Perić iz Udruženja  „Naftni komitet u BiH“.

Dodala je da problem predstavlja i veliki broj benzinskih pumpi u BiH.

„U BiH trenutno rade 1.164 benzinske pumpe, a po broju benzinskih pumpi u odnosu na broj vozača BiH je među vodećim zemljama u Evropi. Problem u BiH je i niska stopa motorizovanosti stanovništva, dizelifikacija tržišta, kao i podijeljenost tržišta i različita regulacija u FBiH, RS-u i Distriktu Brčko“, navela je Perić.

Sa današnje prezentacije (Foto: Fokus.ba)

Kao potencijalna rješenja iz ovog udruženja navode pojačan inspekcijski nadzor, zatvaranje benzinskih pumpi gdje su zateknute ilegalne aktivnosti, te uvođenje savremenih tehnologija kao što je markiranje naftnih derivata, od čega bi značajne koristi imala i država.

„Za državu bi to značilo povećanje prihoda, bolju kontrolu tržišta, a došlo bi i do zaštite potrošača“, kazala je Perić.

Predsjednik ovog udruženja Srđan Pešević kazao je da na cijene naftnih derivata mogu uticati i havarije, kao što je eksplozija u rafineriji u Brodu, te havarija u luci Ploče.

„Budući da rafinerije unaprijed prodaju svoju naftu, nakon havarija, traže se alternativni dobavljači. Onda se presumjerava nafta iz drugih zemalja i zato raste krajnja cijena goriva“, naveo je Pešević.

On je govorio i o velikim razlikama u cijenama u Bijeljini i Sarajevu, budući da je u glavnom gradu BiH gorivo skuplje za 40 feninga nego u sjeveroistočnom dijelu BiH.

“Bijeljina i Brčko su specifična tržišta, njima je rafinerija bliža pa su logistički troškovi manji, ali jedno je sigurno, a to je da poslovanje tih pumpi treba da bude pod nadzorom, jer su te cijene nerealne za održivo poslovanje. Imamo i mi tamo nekih pumpi i znamo da je teško poslovati po tim cijenama. To svakako treba provjeriti i utvrditi da li tu ima nekih neregularnosti u poslovanju”, rekao je Pešević.

Kada je u pitanju cijena goriva u BiH, Pešević je istakao da bi ona mogla i dalje padati ali nije mogao govoriti o dugotrajnijem periodu, jer se stanje u pogledu cijena lako može promijeniti.