samit u neumu
Je li moguće uspostaviti energetski neovisne općine u BiH?
Istraživanje se fokusiralo na važnost i nužnost provedbe procesa energetske tranzicije na čiste i obnovljive izvore energije na općinskoj razini vlasti, koja je najbliža građanima i lokalnim poduzetnicima
U okviru Energetskog samita u Bosni i Hercegovini 2023, u srijedu, 26. aprila, održana je prezentacija istraživačkog projekta Model uspostave energetski neovisnih općina u Bosni i Hercegovini, čiju izradu je podržala vlada Ujedinjenog Kraljevstva. Autori istraživanja su prof. dr. Vjekoslav Domljan i dr. Džemal Hadžiosmanović iz Centra za regionalne ekonomske studije.
Istraživanje se fokusiralo na važnost i nužnost provedbe procesa energetske tranzicije na čiste i obnovljive izvore energije na općinskoj razini vlasti, koja je najbliža građanima i lokalnim poduzetnicima.
Energetski neovisne općine predstavljaju općine koje značajan dio energije koju troše stvaraju iz svojih vlastitih izvora obnovljive energije te su stoga manje ovisne o vanjskim izvorima. Istraživački projekt Model uspostave energetski neovisnih općina u BiH je obuhvatio tri općine – Jablanicu, Konjic i Prozor-Ramu – s ciljem ispitivanja što je potrebno poduzeti da ove tri općine postanu energetski neovisne, priopćili su organizatori.
Ovaj model energetski neovisnih općina podrazumijeva suradnju na proizvodnji električne energije iz vlastitih obnovljivih izvora energije između općinskih ili gradskih vlasti, građana i lokalnih poduzetnika, putem javno-privatnog partnerstva. Na ovaj način općine mogu uspostaviti energetske zajednice građana i poduzetnika koje bi stvarale vlastitu električnu energiju iz obnovljivih izvora i time rasteretile elektroenergetsku mrežu i doprinijele energetskoj sigurnosti.
“Polazeći od bh. realnosti, provođenje reformi, uključujući energetske, treba vršiti odozdo prema gore, pri čemu energetska neovisnost mora biti iznimno važan prioritet”, istakao je prof. dr. Vjekoslav Domljan, jedan od autora istraživanja.
Istraživanje je pokazalo da Konjic, Jablanica i Prozor-Rama mogu postići energetsku neovisnost ulaganjem oko 137 milijuna KM u razvoj 43 megavata solarnih elektrana, 15 megavata hidroelektrana i 24 megavata uskladištene energije na teritoriju tih općina.
Glavne preporuke istraživačkog projekta sugeriraju da bi općine trebale započeti proces energetske tranzicije uspostavom lokalnog ureda za energetsku tranziciju pri svojim općinskim administracijama, te nastaviti ovaj proces uključenjem u energetski investicijski fond koji bi financirao izgradnju potrebnih kapaciteta obnovljivih izvora energije.
Gradonačelnik Konjica Osman Ćatić istaknuo je kako se taj grad, koji raspolaže s blizu 860 MW hidropotencijala, 300 MW solarnog potencijala i isto toliko vjetro potencijala, može nazvati „energetskim dijamantom“.
„Naše čvrsto opredjeljenje je da dio navedenih resursa primarno stavimo u funkciju zaštite industrijskih proizvođača i lokalnog razvoja. Kada govorimo o efikasnosti procesa dekarbonizacije energetskog sektora istu nije moguće provesti bez demokratizacije i privlačenja privatnog kapitala. Praktično, kroz uspostavu lokalnog energetskog fonda koji će financirati građansku energiju želimo dati doprinos demokratizaciji energetskog sektora i pokazati da je sličan fond moguće uspostaviti i na višim nivoima“, istaknuo je gradonačelnik Ćatić.
Britanski veleposlanik Julian Reilly kazao je kako energetski neovisne općine mogu značajno doprinijeti napretku BiH na njenom putu energetske tranzicije, koja bi donijela trostruku korist: energetsku sigurnost, niže cijene električne energije te čišći zrak.
„Kao promotor zelenog rasta, Ujedinjeno Kraljevstvo je tu da pomogne BiH da ostvari ciljeve pravedne i inkluzivne energetske tranzicije koja podupire ekonomski rast“, dodao je veleposlanik Reilly.
Vlada Sjedinjenih Američkih Država, kroz Projekat asistencije energetskom sektoru Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID EPA), Britansko veleposlanstvo Sarajevo, Europska unija u Bosni i Hercegovini, Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) u ime Savezne vlade Njemačke, Razvojni program Ujedinjenih naroda (UNDP) u Bosni i Hercegovini i Ministarstvo vanjskih poslova Republike Češke, ovogodišnji su organizatori samita.
Od 26. do 28. travnja Samit je okupio predstavnike izvršne i zakonodavne vlasti, stručnjake iz oblasti energetike i poslovne subjekte koji će kroz sedam tematskih panela, radionice te prezentacije aktualnih projekata diskutirati o najaktualnijim pitanjima energetskog sektora u BiH.
Najveći samit ove vrste u Bosni i Hercegovini, ima za cilj postaviti najvažnija pitanja iz oblasti energetike i okupi ključne domaće i međunarodne aktere. Energetski samit u Bosni i Hercegovini 2023 organizira se pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Državne regulatorne komisije za električnu energiju, Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske i Regulatorne komisije za energiju Federacije Bosne i Hercegovine.