Izvještaj Svjetske banke: Izbori ruše ekonomski rast u BiH

Zbog predstojećih izbora u BiH pozitivni efekti regionalnih trendova i sprovedenih reformi biće preokrenuti iz suficita u deficit, navedeno je u najnovijem regionalnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke za zapadni Balkan, pišu Nezavisne novine.

Oni upozoravaju da je BiH iz suficita prešla u deficit te da dijelom zbog predstojećih izbora očekuju povećanje potrošnje za 2,4 odsto bruto domaćeg proizvoda, što će, kako predviđaju, izazvati fiskalni deficit u visini od pola odsto BDP-a.

Osim ovoga, kako ističu, zbog više cijene energije na svjetskim tržištima te zbog uvedenih većih akciza očekuju rast cijena goriva i uvozne hrane.

“To je do juna 2018. godine dovelo do povećanja potrošačkih cijena od 1,9 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. S obzirom na ograničeni rast nominalnih plata, više potrošačke cijene će 2018. godine najvjerovatnije smanjiti realni prihod”, istaknuto je u dokumentu.

Ističu da u izvozu BiH u EU dominiraju razni artikli prerađivačke industrije, kao što su odjeća i obuća te prerađena roba poput aluminijumskih profila.

“Među tri glavna proizvoda koji su prisutni kod više od jedne zemlje su obuća, strujna kola, kablovi. Dok firme iz Albanije i BiH koje proizvode obuću mogu jasno konkurisati na tržištu EU, proizvodi drugih glavnih izvoznika sa zapadnog Balkana ukazuju na ograničen prostor za to”, navodi se u izvještaju.

Kada se radi generalno o zemljama regiona, u izvještaju je navedeno da one i dalje kaskaju za uporedivim zemljama iz istočne Evrope i centralne Azije.

“Na primjer, iako se prosječan omjer izvoza robe i usluga i BDP-a na zapadnom Balkanu povećao s oko 30 procenta u 2010. na oko 40 procenata u 2017, to je još ispod nivoa koje ostvaruju uporedive zemlje iz regije, kao Letonija s oko 60 procenata, Kipar sa 65 procenata i Estonija s oko 80 procenata, od kojih sve imaju značajno viši prihod po stanovniku, a broj stanovnika im je sličan ili manji od ekonomija zapadnog Balkana. To je dijelom odraz faktora nasljeđa zapadnog Balkana – kao što su relativno ograničena proizvodna baza, koja sada treba postepeno da se razvija, te etničke tenzije iz nedavne prošlosti, koje ograničavaju trgovinu i unutar i izvan regije”, istaknuto je u dokumentu.

Iako su sve zemlje našeg regiona profitirale i u pogledu rasta i u pogledu bolje zaposlenosti, ističe se da zbog sporih i tromih struktura administracije i političkih procesa nije iskorišten puni potencijal, odnosno region se mogao razvijati mnogo brže.

“Povećanje neciljane socijalne potrošnje i plata u javnom sektoru su imali direktan efekat na rast u nekoliko zemalja, kroz brži rast potrošnje i kredita domaćinstvima. Ali ti efekti su privremeni i skupi za održavanje, dugoročno oni povećavaju fiskalnu osjetljivost”, istakli su oni.

Kao najvažniju preporuku u izvještaju stručnjaci Svjetske banke preporučuju dalju ekonomsku integraciju regiona. Oni ističu da komplementarnost izvozne robe može biti odskočna daska za sve zemlje regiona jer, kako navode, zemlje imaju ista strana tržišta, a nisu međusobno konkurentni.

Faruk Hadžić, ekonomski analitičar, kaže da BiH u posljednje tri godine ne da nije napredovala za zemljama okruženja, već je značajno nazadovala i izgubila priključak s ostalim zemaljama regiona.

“Naš dohodak po glavi stanovnika je najsporije rastao u regionu. Sve ostale zemlje su napredovale brže od nas i povećale su razliku u odnosu na nas. U BiH treba nova politika, poštena država, koja će kroz novu ekonomsku politiku rasteretiti privredu doprinosa i nameta, povećati minimalne plate te omogućiti bržu i lakšu registraciju firmi”, kaže on.