Ilidža, primjer napretka: Zdravstveni i turistički potencijali privlače investicije

Sarajevska Općina Ilidža na pragu 2016. godine najavljuje brojne investicijske projekte koji bi ovu lokalnu samoupravu, koja je trenutno četvrta po razvoju u Federaciji BiH, trebali dovesti na sam vrh tabele najboljih općina. Njen načelnik Senaid Memić u razgovoru za Anadolu Agency (AA) podsjetio je na dosadašnje pozitivne pomake koje je općina postigla te ukazao na one koje tek treba poduzeti kako bi se učvrstio put koji vodi prema investicijama.

Pored godišnjih izgradnji infrastrukturnih objekata na Ilidži, čime se općina proširuje i unapređuje, već neko vrijeme planira se realizacija projekta Nova Ilidža. S ciljem modernizacije tog dijela grada, Nova Ilidža bi predstavljala stambeno-poslovno naselje sa svim popratnim objektima.

Memić ističe kako je riječ o najbolje osmišljenom poslijeratnom projektu u zemlji koji čeka na realizaciju zbog zastarjelih urbanističkih planova.

“Nova Ilidža je najbolji projekat u BiH. Blizina aerodroma znači da naselje koje bi bilo mali grad jednostavno ima mjesta da bude ovdje, imamo slobodnih 150 hektara gdje bi se to naselje moglo smjestiti. To je trebalo početi prije tri godine, što se tiče planiranja i zakona, birokratije, bojim se da gubimo vrijeme. Smiješno je da držite investitore na ‘stand by’. Zadnjih 200 godina, otkako je otkrivena ilirska kultura u Butmiru, niko nije bio u stanju napraviti istraživanje, a sada kada Općina nudi novac za ta istraživanja, državi trebaju najmanje dvije-tri godine da se odluči hoće li išta raditi. To znači da općinu Ilidžu Grad Sarajevo guši u dosta stvari. Guši razvoj jer aerodrom ima zaštitni pojas, vodozaštitna zona ima pojas, šumska zona ima zaštitni pojas, ceste imaju neograničena prava i kada sve saberemo: ni četvrtina Ilidže nije slobodna, živi pod embargom, pod starim urbanističkim planovima koji znače da bilo kakva promjena traje godinu dana”, kazao je Memić.

– Pouzdani partneri –

Ističe kako investitori koji posjeduju novac jako oprezno dolaze u određene krajeve gdje traže garancije za oblasti u kojima žele ulagati. Ilidža se u tom smislu, prema njegovim riječima, nebrojeno puta dokazala kao pouzdan partner.

“Mi uspijevamo sa ljudima napraviti komunikaciju, objasniti im svoje prednosti, uspijevamo i domaće stanovništvo pridobiti da dođe živjeti na Ilidži jer Ilidža je sa mjesta koje je imao 50 hiljada stanovnika došla već na 100 hiljada stanovnika. U odnosu na druge općine mislim da imamo daleko veće povjerenje negoli mnogi, mislim da naša orjentacija na turizam, manje firme, podržavanje domaćih firmi, saradnju u privredi, pomjeranje kriterija, to ljudi osjete. Mislim da je to razlog zašto je Ilidža, kako volim reći – živa. Ima puno mjesta koja su mrtvo more, blato. Ilidža nije takva i zbog toga je, ne četvrta već prva po razvoju. Jedan od faktora u statistici prema kojem je Ilidža dobila koeficijent za razvoj je i broj djece u osnovnih školama i broj djece ispod šest godina što znači budućnost”, istakao je Memić.

Prema njegovim riječima, zemlja mora biti otvorena za sve investicije jednako kako bi se sve zajednice razvijale jednako i tako činile čvrst prostor.

“Istok ima više hrabrosti doći jer Zapad nema interesa, nismo spremni biti ničije roblje i kolonije, da nas neko uči načinu života. Zato Zapad ne dolazi, oni samo deklarativno donose uredbe i ljude koji na kraju pokaže koliko im je stalo. Nemojte misliti da ono što može doći sa Istoka i što nije dobro za nas, ne dolazi u puno goroj mjeri sa Zapada”, rekao je Memić.

– Dugoročni projekti –

Kada je riječ o projektima, oni se, kako tvrdi načelnik Ilidže, u toj općini ne osmišljavaju tako da se realizuju privremeni, već su fokusirani na najmanje deset narednih godina. Za poboljšanje rada općine zaslužni su i stanovnici Ilidže koji učestvuju u planiranjima.

“Općina Ilidža u zadnje dvije godine ima ispunjenje budžeta zahvaljujući angažovanju nas koji se trudimo napraviti projekte koji će trajati najmanje 10 do 15 godina. Želimo da Ilidža bude tehnološki centar, obrazovni, turistički, da zelenilom i vodama bude primjer u svijetu, primjer neuništene sredine, da budemo ekološki pozitivan primjer. Na zadnjim raspravama za planiranje budžeta smo imali jako lijep odnos stanovnika prema općinskim organima, imali smo puno više pohvala nego kritika”, kazao je Memić dodavši kako Ilidža zasigurno predstavlja primjer napredovanja.

S tim u vezi Memić ističe da je zadovljan postignutim napretkom općine s tim da fokus daljeg rada svakako treba biti na usavršavanju.

“Mislim da je Ilidža jako pozitivan primjer napredovanja od saobraćaja do osvjetljavanja ulica, na Ilidži ko god dođe vidi promjene. Međutim, ja kao načelnik neću biti zadovoljan dokle god mogu naći bilo kakvu grešku ili bilo šta što bi moglo biti bolje. Imamo veliki stupanj napredovanja, ali kad bismo svi potegli i kad bismo prave vrijednosti znali rangirati, onda bismo imali napredak”, rekao je Memić.

Govoreći o trenutnoj situaciji u BiH, načelnik Ilidže napominje kako je zemlja devedesetih godina prošlog stoljeća doživljela promjenu sistema s tim što se, zbog brojnih problema, ipak nije mogla transformisati u modernu evropsku državu. Razlog tome je, smatra, taj što pravi potencijali nisu prepoznati i dovoljno iskorišteni.

“BiH treba koristiti energetske potencijale, ljudske, zdravstvene, turističke potencijale i iz toga napraviti način života. Trenutno kasnimo i nismo pošteni ni prema sebi ni prema drugima jer neki ljudi koji imaju vlastiti interes da se ugrade, da nađu sebe, a da ništa ne rade, itekako štete BiH i bojim se da će vrlo brzo otići u svijet da nismo pouzdan partner. Nisam pesimista, ali ako ne promijenimo svijest ljudi, uzalud nam sve što imamo. Mislim da BiH treba otvoriti vrata u Evropu kako bi sila natjerala da promijenimo pamet”, istakao je Memić.

Dodao je kako BiH ima zanimljivu geografsku rasprostranjenost, obilje prirodnih potencijala, dobre i radne ljude, ali i “naslijeđe” koje ih ometa u tome da budu prosperitetni.