Igor Mladinović: Čovjek će uvijek kliknuti na sadržaj niske intelektualne zahtjevnosti, to je jednostavno lakše

Ovogodišnje 12. izdanje Brending konferencije, održano pod sloganom “Brand New Humanity” u dvorani “Mirza Delibašić”, a koja je održana u petak, je još jednom privuklo veliki interes javnosti.

Inspirisana kreativnošću, kao glavnom snagom kojom čovječanstvo može osigurati svijetlu budućnost, ovogodišnja konferencija okupila je vodeće stručnjake iz brendinga, advertajzinga i komunikacija kako bi razgovarali o ulozi kreativne industrije u društvenim promjenama i budućnosti ovog sektora.

Jedan od istaknutijih govornika bio je Igor Mladinović, osnivač agencije Hearth.

On je podijelio svoje iskustvo u kreiranju društveno odgovornih kampanja koje donose dobrobit ne samo klijentima već i širem društvu, dokazujući kako angažovane inicijative mogu uspješno spojiti poslovne vrijednosti i društvenu odgovornost.

Nije zezancija

U razgovoru za Fokus nam je otkrio šta je tajna dugovječnosti, te šta mu je cilj u narednom periodu.

“Ideja mi je skupiti kreativne ljude s kojima sam sarađivao u proteklih 20 godina reklamnog, odnosno marketinškog iskustva i vidjeti da li možemo sa tim znanjem raditi projekte koji stvarno hoće mijenjati društvo na bolje, bez obzira da li govorimo o ljudskim pravima, ekologiji, dakle bilo čemu. Većina kapitalističkih posljedica za društvo nisu pozitivne, osim što dobiješ neku platu, taj kapitalizam te tjera, daje ti veću platu da bi trošio veću, to ide jedno s drugim i tako kratkoročno je to simpatično. Trudimo se da obrnemo taj proces, da imamo, naravno ako je to moguće da imamo neku “win-win situaciju”, da osmislimo projekat koji je društveni projekat, da nije fake ili green washing i onda to ponudimo nekom klijentu koji jeste komercijalan, ali da u tome vidi svoju priliku, da to bude dobro i za njih, njihove uposlenike. Oni to finansiraju i mi to zaokružimo. Često u naše projekte uključujemo djecu i mlade, da li su to škole, savezi izviđača, uglavnom udruge koje se bave mladima, tako da onda bez obzira kojim projektom se bavimo, imamo tu dobrobit za lokalnu zajednicu i za društvo u cjelini”, govori nam Mladinović.

Pojasnio nam je frazu “svijet propada, a mi se zaje******, kojom je i počeo svoj govor na Brending konferenciji.

“Tako dakle ljudi misle kako kreativci rade i koliko je potcijenjena kreativnost. To je bila više eksplikacija slike o nama kreativcima. Ja sam inače diplomirao strojarstvo, moji prijatelji su inžinjeri i onda kad sjednemo negdje, onda ovaj inžinjer gradi liftove ili šta ti ja znam, pa u cijeloj toj priči ispada da se ja jedini zaj******. To jeste neki pogled svijeta na ovo, ali čak i sa strane klijenata kada radimo neke projekte, znali su reći “Dajte vi nama na kraju ono što je bitno o proizvodu i logu, a ovo što se vi zezate prije, to tako nije bitno”. Ima vjerovatno ljudi, ali i agencija koji misle da je sve to zezancija, dakle puno je njih koji dođu u ovu struku ostvariti neke svoje neostvarene kreativne idejice, jer nisu imali priliku nigdje, ali samo zbog svog ega, ne razmišljajući da li to čini dobro bilo čemu drugom. Rekao bih da 90 posto ozbiljnih kreativaca to nije zezancija”, izričit je.

Stvarni problem Palestine i Izraela

Osvrnuo se na umjetnu inteligenciju, te rekao da ga je više strah ljudske neinteligencije.

“Zgrozim se svaki put kada su izbori i onda propitujem demokratiju i kada vidim ko će sve imati jednako pravo glasa i čiji će se glas jednako vrednovati kao nekog akademika, pjesnika ili intelektualca. Kada vidim koliko primitivnih i neinteligentnih ljudi ima, a moram reći da me još više zgrožava što su oni počeli još i medijski da dominiraju, jer je ta liberalizacija medija u smislu dostupnosti i slobode, s tim, da se razumijemo, ja nisam za cenzuru, ali mislim da kada masa počne generirati sadržaje, taj sadržaj obično je vrlo priglup. U tom smislu mislim da je to veliki problem. Glavni problem je neobrazovanost ljudi, odnosno kreće se od cilja da se dobije što veća gledanost ili klikovi, a to ne možete dobiti sa skupinom pametnih ljudi. Jednostavno nema ih toliko. Čovjek će uvijek kliknuti na sadržaj niske intelektualne zahtjevnosti, to je jednostavno lakše, ljudi idu linijom manjeg otpora. Lakše je percipirati golu ženu ili muškarca, nego pročitati zašto je stvarno problem Palestine i Izraela. Da ljude išta od toga zanimalo ikada, ovi naš rat se ne bi sigurno dogodio. Ljudi jesu većinom glupi, i zato me strah ljudske neinteligencije, jer da su ljudi većinom inteligentni, umjetna inteligencija ne bi bila nikakva prijetnja, već alat koji bi koristili. Vrlo je slično sa dinamitom, da su ljudi inteligentni, dinamit ne bi bio problem, ne bi niko pravio bombe, nego bi tu rušili kamenolom i to opet ne pretjerano. Zato me strah ljudske neinteligencije”, jasan je naš sagovornik.

Homo tehnikusi

Dodaje da strah od umjetne inteligencije nije neopravdan.

“Mislim da nije, jer realno je ovo prvi izum koji se direktno tiče našeg identiteta, kao čovjeka i koji se prvi put tiče našeg mozga. Mozak nije ništa drugo, nego spoj hemijskih i elektromagnetskih procesa. To je nešto što se može simulirati, odnosno to nije nešto što možemo kontrolisati. Na kraju krajeva, možemo popiti tabletu protiv bolova pa se generiraju hemijski procesi koji zaustavljaju bol. U trenutku kada se čovjek spoji na umjetnu inteligenciju, a nismo daleko od toga, mislim da će baš biti upitno šta će biti sa ljudima kao što smo danas i da li ćemo za 30 godina imati većinu homo sapiense, već nego homo tehnikuse. Ljudi su, oportunisti i pohlepni i sad ne znam da mi sad neko postavi pitanje, dakle hipotetski govorim, ali sva djeca će npr. dobiti prilikom rođenja čip po kojem će znati cijelu historiju čovječanstva, matematiku i fiziku i neće trebati ići u školu ili ćeš imati svoje dijete koje će morati ići 16 godina u školu. Šta tu odabrati? Moje će dijete ići u školu i biti najgluplje od svih, ali će biti čovjek. To je vrlo dvojbeno, moralno i filozofsko pitanje, a ta prilika će biti, ako sad gledamo neurolink Elona Muska, za 10 godina najkasnije”, napominje Mladinović.

Kada je u pitanju medijska scena u Hrvatskoj, ali i ostalim zemljama regiona, konkretno BiH, naš sagovornik smatra da je sve na svjetskom nivou vrlo slično.

“Mislim da smo svi mi u regionu samo posljedica svjetskih medija, apsolutno slijedimo šablon. Svaki neki šou je kopija izvana ili neka autorska verzija opet nečega iz vana. U biti taj sadržaj koji zaglupljuje je krenuo na MTV-u prije 15-20 godina, kada je muzika pala u drugi plan. Tada smo imali trudne tinejdžerke”, zaključio je u razgovoru za Fokus Mladinović.