I dalje smo banka kojoj vjeruje najviše malih i srednjih preduzeća u BiH

Zaključno sa oktobrom prošle godine ProCredit Bank BiH ostvarila je ukupan rast od 10 posto i zadržala lidersku poziciju u BiH kada je poslovanje s malim i srednjim preduzećima u pitanju.

Tim povodom razgovarali smo s Edinom Hrnjicom, generalnim direktorom ProCredit Bank BiH, banke kojoj najviše vjeruju mala i srednja preduzeća u Bosni i Hercegovini.

Poslovni uspjeh koji ostvaruje ProCredit Bank BiH je nemoguć bez poslovnog uspjeha njihovih klijenata, a to su mala i srednja privatna preduzeća, žila kucavica bh. ekonomije. Upravo ta činjenica da ProCredit Bank podržava razvoj ovih kompanija ovu banku čini jednom od najznačajnih u Bosni i Hercegovini.

Koliko ste zadovoljni proteklom poslovnom godinom? Šta biste posebno istakli?

– Zadovoljni smo, prvenstveno rastom koji smo ostvarili u prošloj godini, a govorimo o rastu od 10%. U poslovanju sa našom ključnom kategorijom, malim i srednjim preduzećima, zadržali smo lidersku poziciju što dovoljno govori o rezultatima koje smo napravili prethodne godine. ProCredit Bank danas posluje sa svakom šestom kompanijom u Bosni i Hercegovini, što je otprilike 16 posto tržišta. Ono na što smo posebno ponosni jeste da smo uspjeli obezbjediti i plasirati našim klijentima značajna sredstva koja potiču od Evropske investicijske banke i Evropskog investicijskog fonda kroz različite garantne i kreditne linije, što su povoljna sredstva namijenjana prvenstveno izvoznicima.

Smatramo da smo kroz plasman tih sredstava uspjeli generisati značajne koristi za privatna preduzeća u Bosni i
Hercegovini. Ono što je jedan jako bitan momenat, koji također valja istaći, jesu krediti sa “eko komponentom” odnosno krediti kojima finansiramo energetski održive projekte. Ti krediti su dostigli 18 posto našeg ukupnog portfolija, što smatramo stvarno značajnim i namjeravano rasti u tom segmentu i u ovoj godini.

Edin Hrnjica: ProCredit Bank danas posluje sa svakom šestom kompanijom u Bosni i Hercegovini (FOTO D. Begović / Fokus.ba)

Kakvi su daljni planovi?

– Planovi su da nastavimo podržavati našu ciljanu kategoriju odnosno mala i srednja preduzeća kako kroz prepoznavanje njihovih finansijskih potreba, tako i kroz iznalaženje najboljih načina za realizaciju investicija u njihove biznise. Naš plan je da rastemo otprilike 15-tak posto.

Svakako, imamo u planu širenje u poslovima sa stanovništvom gdje smo prošle godine na tržište izašli sa jedinstvenom uslugom ponudivši našim klijentima čitav set bankarskih usluga po jedinstvenoj cijeni, bez dodatnih provizija i skrivenih troškova, a sve to uz ulaganja u optimizaciju digitalnog modela poslovanja nudeći im potpunu autonomiju u obavljanju bankarskih transakcija. Ovdje bih želio istaći da je put kojim se Banka kao institucija trenutno kreće upravo onaj koji namjeravamo zadržati u budućnosti, a rezultati koje trenutno imamo potvrđuju da on dobar.

ProCredit Bank je lider u poslovanju sa malim i srednjim preduzećima u Bosni i Hercegovini. Šta su najveći izazovi danas za ove kompanije u BiH?

– Najveći izazovi za privatna mala i srednja preduzeća u BiH mogli bi se sumirati u nekoliko osnovnih tačaka. Na prvom mjestu je jako kompleksna birokratska strutura koja čini svaki poslovni poduhvat teškim, skupim i jednostavno dužim nego što bi trebalo, što sve dodatno čini naše kompanije manje kompetentnim od kompanija u našem okruženju ili globalno.

Drugo, tu su jako veliki fiskalni nameti, kroz doprinose na davanja na plaće i na parafiskalne namete. O tome mislim da ne treba mnogo ni govoriti, to je svima poznata tema. Treća stvar koja predstavlja stvarno veliki izazov, jeste neefikasnost sudstva. Po mom mišljenu, sami procesi i sam koncept zaštite privatne imovine traje jako dugo. Naplatiti nešto po osnovu ugovora je jako dugotrajan proces, vrlo spor, neefikasan, i to je možda jedan i od osnovnih razloga zbog kojih i dosta stranih investitora oklijeva sa investiranjem u našu zemlju. Dakle,
ne dovodimo u pitanje šta će sud presuditi, jer sudovi presuđuju kvalitetno, nego je zaista sporost i dužina trajanja nešto što je jako veliki problem.

Većinu svojih transakcija preduzeća sa kojima radite obavljaju elektronski. No, u BiH je i dalje veliki opticaj keša u odnosu na, primjerice, skandinavske zemlje, koje nastoje potpuno iskorijeniti novčanice. Koje su ključne prednosti elektronskih transakcija i šta dugoročno mogu donijeti Bosni i Hercegovini?

– Elektronske tranasakcije su povoljne iz nekoliko razloga. Prvo elektronske transakcije omogućavaju klijentima da mogu imati pristup bankarskim uslugama u svakom momentu, 24 sata dnevno i bez ikakvih ograničenja. Prema tome, klijentima se nudi sloboda da budu sami svoji bankari i upravljaju svojim transakcijama u potpunosti. Drugi važan momenat jeste da su elektronske transakcije znatno jeftinije, kako za banku tako i za klijenta. Trenutno, to je
otprilike tek jedna četvrtina troškova u odnosu koliko koštaju transakcije koje nisu elektronske. Treći momenat jeste da elektronske transakcije, posmatrano na nivou države, imaju jako veliku prednost jer skoro je pa nemoguće da transkcije koje su obavljene elektronski budu osnov za pranje novca, korupciju i bilo šta drugo što je nelegalno. Odnosno, puno je manje moguće nego kada se radi o gotovinskim transakcijama. Dugoročno posmatrano, elektronske transkacije praktično čine ekenomiju zdravijom, ispravnijom i boljom.

Tako da kada se sve to sabere, dolazimo do momenta da su elektronske transkacije budućnost i mi smo jedna od banaka koje su prepoznale prednost automatizacije bankarskih transakcija te s pravom mogu reći da smo bili pioniri ovog projekta u BiH. Trenutno smo jedina banka u zemlji koja ne posluje sa gotovinom odnosno jedina banka sa tzv. cashless poslovnicama, a 99 posto svih transkacija koje se obavljaju u našoj banci, obavljaju se putem elektronskih kanala od strane naših klijenata.

S obzirom na inovacije, kao digitalna banka, na koji način trenutno poslujete sa stanovništvom?

– Što se tiče stanovništa tu imamo dva osnovna aspekta u radu. Prvi od njih bi bio da se sve transakcije rade elektronski iz razloga koje smo prethodno već pomenuli. Druga stvar je apsolutna transparentnost. Mi vjerujemo da je ključ uspješnog poslovanja ili partnerskog odnosa, to da smo potpuno otvoreni i transparentni jedni prema drugima. Ako ćemo pričati o tekućem računu, mi imamo samo jednu vrstu tekućeg računa i ona košta 10 KM mjesečno.

Šta Vaš klijent dobija unutar tih 10 KM? 

– Govorimo dakle o tekućem računu uz koji klijent dobija punu i kvalitetnu uslugu. Najprije bih spomenuo debitnu karticu koja se izdaje svim klijentima, a koja je ima niz funkcionalnosti. Prvo, podizanje novca na našim bankomatima, plaćanje bezkontaktno, kontaktno, kako god se klijent odluči, plaćanje na internetu, zatim podrazumjeva podizanje novca na bilo kom bankomatu u BiH bez provizije do tri podizanja mjesečno. Ono po čemu je ProCredit Bank također specifična, a što opet na neki način oslikava i našu posvećenost klijentima, jeste mogućnost da klijent na našim bankomatima podigne/položi EUR novčanice.

Dalje, klijent u sklopu ove usluge dobija i poseban štedni račun, koji sa sobom nosi i kamatu na slobodnu štednju od 0,4%. Nadalje, klijentima u sklopu iste usluge dajemo mogućnost da rade plaćanja unutar zemlje bez provizija, dakle mogu platiti sve račune, da li svoje ili račune od svojih roditelja, partnera, prijatelja, a da ne plaćaju nikakvu proviziju. Naravno, sve to putem elektronskog bankarstva što također ulazi u ovu uslugu. Sve je to jedan set, zapakovan u jednu uslugu, za jednu cijenu. Dakle nema nikakvih dodatnih troškova, nema “sitnih slova” na koja smo svi već nekako navikli. To je naša jednostavna ponuda za svakog klijenta koji ima potrebu za bankarskim
transakcijama ali ne i za bankom.

ProCredit je jedina banka sa eko voznim parkom, odnosno hibridnim vozilima. Koje su prednosti i trebaju li takav primjer slijediti i druge kompanije u BiH, te državni aparat koji ima velike vozne parkove odnosno veliki broj službenih vozila?

– Od kraja 2018. sva vozila koja imamo u našoj floti su hibridi. Nismo još uvijek prešli na potpuno električna. I to će se desiti kad se stvore neophodni preduslovi poput stanica za napajanje električnih vozila. Dvije su prednosti hibridnog voznog parka. Prvo, mi u ProCredit Bank smatramo da je svaka kompanija, pa i fizičko lice, dužno da sa svoje strane uradi što je moguće da zagađenje bude što manje. Svakodnevno smo izloženi konstantnim upozorenjima o zagađenosti grada i šta to na koncu znači za nas i našu okolinu. Hibridna vozila koja mi
koristimo su se pokazala kao pun pogodak samim time što zagađuju okoliš neuporedivo manje od vozila koja smo koristili ranije. Drugi aspekt svakako jesu uštede. Ta vozila troše puno, puno manje. Pogoto ako ih koriste kompanije koje imaju više pređenih kilometara.

Vjerujte, razlika u cijeni, jer su ta vozila još uvijek nešto skuplja, vrlo lako se može opravdati kroz uštede na potrošnji goriva. Vođeni sa ova dva principa, ne vidimo niti jedan razlog zašto druge kompanije, a posebno javne kompanije ne bi išle ovim putem.

Stimuliše li država kompanije poput Vaše da koriste hibridna vozila?

– Nažlost, nema nikakvih poticaja od strane države koja bi učinila da kompanije u zemlji zaista razmotre investiciju u eko vozni park. Primjera radi, mi plaćamo apsolutno istu registraciju kao da vozimo dizel automobil star 15-ak godina. Nažalost, još nema nikakvih povoljnosti u tom smjeru od strane države, a koje bi prvenstveno trebale biti inicirane od strane države.

U proteklim mjesecima dosta se govori o tome kako će Blockchain tehnologija u velikoj mjeri promijeniti bankarstvo. Koliko brzo bi se BiH i njeno finansijsko tržište moglo prilagoditi takvim promjenama?

– Finansijsko tržište u Bosni i Hercegovini se sastoji uglavnom od finansijskih institcija koje imaju “majke” u zemljama Evropske unije. Iako u BiH još nisu započeli ti procesi, sve “majke” su vrlo duboko u diskusijama šta će donijeti Blockchain tehnologija. S tim u vezi, ja vam mogu odgovorno potvrditi da one sekunde kada dođe do primjene te tehnologije, da će vrlo brzo biti inkorporirana i kod nas. Ono što nedostaje jeste na neki način odobrenje države da se nešto slično može uraditi. Kako bih ilustrirao koliko smo od toga daleko spomenut ću da mi još uvijek nemamo zakonik o elektronskom potpisu koji bi verifikovao da nešto što uradite elektornski ima bilo kakvu pravnu valjanost. Dakle moramo krenuti od toga, kaže Hrnjica i pojašnjava:

– Nažalost, mislim da je ovdje prvi korak na državi, jer mi još uvijek imamo situaciju gdje ste za dokazivanje da ste izvršili uplatu, recimo za pasoš ili za ličnu kartu, obavezni nositi peti primjerak koji je opečaćen i apsolutno bez toga ne možete ništa završiti. To je svakako zastarjelo, konzervativno, a ujedno nije u skladu za zakonskom regulativom.

Da bih vam dočarao koliko je to pogrešno, opet ću se koristiti primjerom. Zakon kaže vrlo eksplicitno, transakcija koju vi inicirate je završena tek  kada novac bude na odredištu tj. finalnom računu na koji treba biti uplaćen. Do tada dakle transakcija nije urađena. Ja kada uradim bilo kakvo plaćanje i vama donesem peti primjerak, to uošte ne garantuje da je plaćanje izvršeno, zakon vam ne garantuje da je plaćanje izvršeno. Nažalost, živimo u takvom okruženju da naša negodovanja ovakvim praksama samo završavaju diskusijama sa tetama na različitim šalterima što je situacija koju je svako od nas doživio barem jednom. Iluzorno je još uvijek
pričati o Blockchain tehnologijama, ili bilo čemu naprednijem, jer mi smo još daleko od toga.

Bitno je dakle da država reguliše stvari u tom segmentu, da definira metodologiju po kojoj će procesi da se provode, a ekonomija, prilagodljiva kakva jeste, će to lako implementirati.