Hrvatska potonula na listi konkurentnosti, samo su Mongolija i Venecuela lošije

Hrvatska je po konkurentnosti u 2018. godini pala za dva mjesta u odnosu na godinu ranije i sada se nalazi na 61. mjestu među 63 države u svijetu, pokazuje najnoviji IMD-ov godišnjak svjetske konkuretnosti.

Katastrofalan rezultat koji Hrvatsku stavlja u društvo zemalja poput Venezuele, piše Idndex.hr pokazuje da Hrvatska nije učinila ništa kako bi poboljšala poslovno okruženje, što bi dovelo do privlačenja investicija, stvaranja novih, dobro plaćenih poslova, a što bi zaustavilo val iseljavanja kojem svjedočimo posljednjih godina.

Konkurentnost je sposobnost zemlje da u slobodnim i ravnopravnim tržišnim uslovima proizvede robe i usluge koje prolaze test međunarodnog tržišta, uz istovremeno zadržavanje i dugoročno povećanje realnog dohotka stanovništva. Na konkurentnost neke zemlje utiču brojni faktori poput kvalitete javnog sektora, poslovne klime, poreznog sistema, kvalitete obrazovanja.

U ovogodišnjem izvještaju Instituta za razvoj poslovnog upravljanja SAD je zauzeo prvu poziciju, popevši se s lanjskog četvrtog mjesta. Druga zemlja na listi konkurentnosti je Hong Kong, a slijede Singapur, Holandija, Švicarska, Danska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Norveška, Švedska i Kanada.

Hrvatska, s ocjenom 55,344, našla se na 61. mjestu. Usporedbe radi, u 2017., s ocjenom 56,519, bila je na 59. mjestu.

Na posljednjim mjestima ove liste konkurentnosti ostale su Mongolija (62.) i Venezuela (63.), dok su Ukrajina (59.) i Brazil (60.) poboljšali poziciju u odnosu na 2017.
Napredak Brazila prvi je od 2010. godine zbog pozitivne promjene realnog BDP-a te rasta zapošljavanja. Ukrajina poboljšava svoju poziciju zbog svoje poslovne efikasnosti. Rast Ukrajine i Brazila je uzrok pada Hrvatske (61.) za dva mjesta na listi.

U zemljama u okruženju, novim članicama EU, rezultati su različiti. Poljska (34.), Slovenija (37.), Mađarska (47.), Bugarska (48.) i Rumunija (49.) poboljšale su svoje pozicije. Među tim zemljama Poljska, Slovenija i Mađarska napredovale su najviše: četiri, šest i pet mjesta.

Poljski napredak rezultat je rasta BDP-a, rasta izvoza komercijalnih usluga i poboljšanja upravljanja državnim dugom. Mađarska povećava svoju konkurentnost djelomično zbog smanjenja poreza na preduzeća i rasta ukupne produktivnosti. Slovenija raste zahvaljujući izuzetnom pozitivnom pomaku u domaćoj privredi i rastu budžeta. Češka (29.) je pala za jedno mjesto na listi konkurentnosti dok je Slovačka (55.) pala za četiri mjesta.