Hodžić: Veliki problem u građevinarstvu je nedostatak stručne radne snage

Federalna zastupnica, ekspert u oblasti građevinarstva Dženana Hodžić smatra da ključni problem prisutan u građevinskom sektoru već unazad nekoliko godina, sa tendencijom rasta, jeste nedostatak stručne radne snage, pa, “moglo bi se reći, sve više, radne snage, općenito”.

– Razlozi za to su visoka starosna dob zaposlenih u građevinarstvu, angažman radnika na inozemnom tržištu i slab interes mladih za školovanje za zanimanja u građevinarstvu – navodi Hodžić u razgovoru za Fenu.

Aktivnost domaće građevinske operative u Federaciji BiH je, uglavnom, u skladu sa njenim kapacitetima, jer, kako Hodžić navodi, ako sagledamo strukturu građevinskih privrednih društava, prema kriterijima, koji određuju mala, srednja i velika privredna društva, onda moramo konstatovati da imamo dominantna mala i srednja privredna društva u ovom sektoru, sa svega nekoliko velikih kompanija FBiH.

– To je i jedan od razloga što su na našem tržištu prisutne strane kompanije iz Turske, Kine, Makedonije, Azerbejdžana, prvenstveno na izgradnji Koridora Vc. Raspoloživa lokalna radna snaga je dosta zastupljena u angažmanu na realizaciji Ugovora i kod stranih kompanija. Ukupan doprinos građevinarstva u našoj privredi je ipak značajan i otvara mogućnosti za rast, što, naravno, zahtijeva usklađene sistemske promjene kantonalnih nivoa sa Federalnim, u pogledu obrazovanja i usklađenosti primjene propisa, koji definišu i tiču se ove oblasti – ističe Hodžić.

Prije nekoliko dana, dodaje ona, imali smo promjene u upravljačkoj strukturi u Autocestama. Vjeruje da ćemo imati pozitivnije trendove gradnje u budućnosti, kada je u pitanju niskogradnja.

Navodi statističke podatke koji govore da je broj izdatih odobrenja za građenje u aprilu 2021. godine, u odnosu na april 2020. godine, veći je za 59,7 posto. Broj predviđenih stanova za gradnju u aprilu 2021. godine, u odnosu na prosječan broj predviđenih stanova za gradnju u 2020. godini, manji je za 35,8 posto, a u odnosu na april 2020. godine manji za 21,7 posto.

Ti podaci u visokogradnji, pojašnjava ona, govore da je pandemija imala značajan utjecaj u ograničavanju planiranja stanogradnje u ovoj godini, ali i da pokazatelji izdatih odobrenja za građenje, u ovoj godini, imaju značajan rast, sto se opet vezuje za ukupnu pandemijsku situaciju.

Ukupna proizvodnja u građevinarstvu u prvom tromjesečju 2021.godine, u poređenju sa prethodnim tromjesečjem, veća je za 0,2 posto.

– Ukupna kalendarski prilagođena proizvodnja u građevinarstvu u prvom tromjesečju 2021.godine u poređenju sa prvim tromjesečjem 2020. godine veća je za 3,0 posto. Posmatrano prema vrsti građevinskih objekata, u istom periodu na objektima visokogradnje zabilježen je rast od 1,6 posto, a na objektima niskogradnje rast od 4,4 posto – zaključila je federalna zastupnica Dženana Hodžić.

Bez pomoći države i državnika, usitnjeni, kao novonastale firme, na međunarodnoj sceni nismo konkurentni za velike projekte. Ali, i kada su srednji i manji projekti u pitanju, našim građevinskim firmama je spuštena rampa.

To je kazao građevinski poduzetnik Hako Duljević, koji je pojasnio da na području Federacije BiH postoji oko 40-tak manjih građevinskih firmi, ali, da velike poslove u BiH preuzimaju strane građevinske firme.

– Ali zato, u izgradnji, izuzev tampona, cementa, armature, rezane građe i betona, koristimo isključivo materijale iz uvoza – što čini više od 70 posto ukupne investicije, počev od maltera, stiropora, cigle i crijepa, preko liftova, lima, elektro-materijala, vodovodnih cijevi, bojlera, prozora i vrata, parketa, keramike, do razne opreme i bijele tehnike. Jednom riječju izvozimo balvane, a uvozimo namještaj – ističe Duljević.