Hitno prilagoditi Zakon o radu FBiH vanrednim okolnostima, spriječiti otpuštanja radnika

Nedopustivo je da se krše prava radnika i da oni budu otpuštani u situaciji koja je uzrokovana širenjem pandemije korona virusa i stoga je na Vladi Federacije BiH da hitno prilagodi Zakon o radu FBiH aktuelnoj situaciji ili donese novi u vanrednim okolnostima, poručila je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Alma Kratina, predsjednica Kluba poslanika DF-a i članica Odbora za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Predstavničkog doma Parlamenta FBiH.

“Mi kao odgovorno društvo i zakonodavna i izvršna vlast zaista mora suštinski promisliti o ovim situacijama i donijeti određena rješenja. Prema aktuelnom Zakonu o radu FBiH mi imamo situacije u vanrednim okolnostima koje ne podržava važeći Zakon o radu FBiH. Moramo naći rješenje. Najveći teret je na Vladi FBiH i Ministarstvu za rad i socijalnu politiku FBiH da uputi u parlamentarnu proceduru ili uredbu sa zakonskom snagom, ali mislim da u ovim uslovima možemo ići i na donošenje zakona koji će vrijediti u vanrednim situacijama. Pokazala se potreba za tim. Poslodavci ukazuju na to. Radnici ukazuju na kršenje svojih prava. Moraju se naći optimalna, provodljiva rješenja kroz koja će se olakšati poslovanje, ali i zaštititi radnička prava. U tom smislu naravno očekujemo da se to što prije riješi. Zatražila sam da se razmotre sve ove situacije koje je neophodno riješiti i odgovori na ova pitanja, jer je zaista neophodno da imamo ova rješenja u situaciji koja je već na snazi, a to je da je proglašeno stanje nesreće koje zahtjeva urgentno djelovanje”, poručila je Kratina.

Stoga je kao federalna zastupnica i predsjednica Kluba DF-a dostavila inicijativu da Vlada Federacije BiH urgentno uputi Parlamentu Federacije prijedlog odgovarajućih privremenih izmjena I dopuna zakona kojim će se urediti međusobna prava i obaveze radnika i poslodavaca za vrijeme stanja prirodne nesreće. Za slučaj da Vlada Federacije ne predloži Parlamentu Federacije donošenje navedenog zakonskog propisa, predložila je da Vlada donese podzakonski akt kojim će urediti odnose radnika i poslodavaca u vrijeme stanja prirodne nesreće.

“Uzimajući u obzir ozbiljnost situacije prouzrokovane pandemijom korona virusa, kao i odluke Federalnog, te kantonalnih štabova civilne zaštite, procesi rada u privrednim subjektima se krajnje otežano odvijaju, jer je iste neophodno organizovati na način da se istovremeno zaštiti zdravlje radnika zbog novonastale situacije. A, procesi nesmetano odvijaju. Preduzeća imaju odgovornost da svoje zakonom utvrđene nadležnosti u novonastaloj situaciji što je moguće efikasnije reduciraju, a da to ne utiče na kontinuirano i sigurno vođenje procesa rada. U tom smislu postojeća zakonska rješenja koja tretiraju rad u uslovima nesreće pokazuju određene nedostatke, odnosno rješenja koja u potpunosti ne obuhvataju, s jedne strane, omogućavanje nesmetanih procesa rada, a s druge strane zaštitu prava radnika iz radnog odnosa”, navela je Kratina.

Regulisati rad od kuće

Obzirom da se radi o situaciji u kojem je reduciranje poslova i zadataka radnika nužnost i to iz razloga za koje radnici nisu odgovorni, naglašava da je neophodno obezbijediti odgovarajući pravni okvir kojim bi se istovremeno obezbijedilo i nesmetano odvijanje procesa rada i zaštita zdravlja radnika, kao i zaštita radničkih prava.

“Do eventualnog donošenja propisa, koji bi se odnosili na odnose radnika i poslodavaca, potrebno je da poslodavci, u cilju sprečavanja širenja zaraze koriste sve mogućnosti predviđene važećim zakonom o radu, godišnji odmor, plaćeno odsustvo, rad izvan prostorija poslodavca (rad od kuće) i preraspodjela radnog vremena sukladno potrebama poslodavca bez zakonskih ograničenja koji trenutno postoje u Zakona o radu FBiH. Kroz nedostajuće zakonsko rješenje neophodno u vanrednim situacijama potrebno je definisati pitanje korištenja godišnjeg odmora, kao jednoj od mjera za smanjivanje broja radnika u poslovnim objektima moguće je primijeniti mjeru upućivanja radnika na godišnji odmor. To treba uraditi na način da poslodavac može bez konsultacije saradnicima uputiti da koriste preostali dio godišnjeg odmora iz 2019. godine, nakon čega bi bili upućeni da koriste prvi dio godišnjeg odmora iz 2020. godine, u trajanju od 12 radnih dana bezobzira na usvojeni plan korištenja godišnjeg odmora. U ovom slučaju radilo bi se korištenju godišnjeg odmora koje je naloženo odlukom poslodavca, bez izdavanja pojedinačnih rješenja o korištenju godišnjeg odmora”, cijeni Kratina.

Naglašava i kako je potrebno definisati rad od kuće u vanrednim uslovima, s obzirom da je Zakonom o radu predviđeno da se ovaj institut koristi zaključivanjem posebnog ugovora, koji sadrži sve zakonom predviđene elemente ugovora o radu.

“Obzirom da u aktuelnoj situaciji nije moguće zaključivati takve ugovore sa svim radnicima, primjena ovog instituta mogla bi se vršiti na način da se donese odgovarajuća odluka od poslodavca bez zaključivanja pojedinačnih ugovora. Također, obzirom na vanrednu situaciju pitanje na koje se treba odgovoriti kroz zakonsko rješenje je definisanje situacija u kojim je opravdano da poslodavac uvede mogućnost da se radnici upute na plaćeno odsustvo. U tom slučaju radilo bi se o plaćenom odsustvu koje je naloženo odlukom poslodavca, i koje bi moglo trajati duže od Zakonom propisanom maksimuma koji iznosi sedam dana. Plaćeno odsustvo koje bi se odobravalo u ovom slučaju, trebalo ti tretirati kao vanrednu mjeru protiv širenja zaraze korona virusa, a ne kao plaćeno odsustvo u smislu Zakona o radu i Pravilnika o radu”, ističe Kratina.

Cijeni i da je regulisanje mogućnosti za skraćivanje radnog vremena neophodno definisati zakonski u smislu da se ono tretira na način punog radnog vremena i ostvarivanja prava iz radnog odnosa.

“Sve ovo ukazuje na neophodnost hitnog razmatranja inicijative kroz koju će se urediti međusobna prava i obaveze radnika i poslodavaca za vrijeme prirodne nesreće a kako bise stvorili uslovi za smanjenje teškoća u poslovanju preduzeća ali i zaštitila prava radnika”, kaže Kratina.

Omogućiti liječenja bez obzira na mjesto socijalnog osiguranja

Navodi da se od Vlade FBiH i Federalnog kriznog štaba očekuje i neko vizionarsko djelovanje, odnosno razmišljanje korak unaprijed u ovakvim teškim situacijama.

“Sasvim je jasno ako počnete razmišljati o trenutnoj situaciji i krizi koja se može produbiti da se mogu donijeti mjere u perspektivi ograničenja kretanja između kantona. Šta je onda sa našim građanima i svim onim licima koji su zdravstveni osiguranici u jednom, a nađu se u drugom kantonu. Njima treba svakako obezbijediti uslove da se liječe. Očekuje se preporuka Vlade prema nižim nivoima vlasti, kantonima. To su sve neke situacije na koje treba naći odgovore. Mi ne trebamo pogotovo kao izvršna i zakonodavna vlast misliti o tome tek kada se te situacije dese. Moramo imati odgovore na ta pitanja korak unaprijed. Svjesni smo da je situacija vrlo složena, da je proglašeno stanje nesreće i sve ono što može uslijediti kao posljedica takvog stanja očekuje se da se neko brine o tome. To podrazumijeva da se građani osjećaju sigurnim i da jednostavno u svojoj percepciji imaju činjenicu da postoji Krizni štab FBiH, zakonodavna i izvršna vlast da brine o svemu onome što je sigurnost da bi se građani zaštitili”, navodi Kratina.

Zatražila je stoga da Vlada Federacije BiH dostavi preporuku svim kantonalnim zdravstvenim ustanovama da se tokom trajanja vanredne situacije uzrokovane pandemijom COVID-19 u slučaju zabrane kretanja između kantona licima koja su zdravstveno osigurana u kantonima u kojima trenutno ne borave omogući zdravstvena njega u kantonima u kojim trenutno borave bez obzira na činjenicu što su zdravstveno osigurani u drugim kantonima.

“Zbog vanredne situacije uzrokovane proglašenom pandemijom i mogućnosti uvođenja mjere zabrane kretanja između kantona shodno potrebama moguće dodatne zaštite stanovništva za lica koja su zdravstveno osigurana u kantonu u kojem trenutno ne borave a usljed zabrane kretanja ne mogu doći do kantona u kojem su zdravstveno osigurani neophodno je da se takvim licima omogući zdravstvena njega u zdravstvenim ustanovama bez obzira u kojem kantonu sulica osiguranici zdravstvenog osiguranja”, navela je Kratina.

Zastupnici se stavili na raspolaganje Kriznom štabu

Inače, zastupnici Demokratske fronte sa profesionalnim angažmanom u Parlamentu FBiH izrazili su spremnost da se u skladu sa svojom stručnom spremom i kompetencijama stave na raspolaganje za moguće učešće u radu Federalnog kriznog štaba i drugih sličnih koordinacionih tjela koja potencijalno bude potrebno formirati na nivou Federacije BiH, u skladu sa novonastalim situacijama u različitim segmentima društva, usljed proglašenog stanja nesreće uzrokovane pandemijom korona virusa.

“Odluka o dobrovoljnom, volonterskom angažmanu izraz je spremnosti da, sem aktivnog zastupničkog angažmana, damo maksimalan doprinos i učešće u rješavanju svih otvorenih pitanja, koja će se rješavati na nivou Federacije BiH, kroz moguće učešće u radu Kriznog štaba Federacije u skladu sa našom strukom i to iz domena medicine higijene i tehnologije namirnica, sigurnosti, ekonomije, poljoprivrede… Potvrđujemo da smo odmah po pozivu spremni na vanredni angažman u okviru Federalnog kriznog štaba”, navela je Kratina.