U općini Stari Grad realizovani projekti vrijedni 57 miliona KM
Ibrahim Hadžibajrić, načelnik Općine Stari Grad koji je na toj poziciji već osam godina u razgovoru za Anadolu Agency (AA) ističe da je u tom periodu urađeno puno projekata, čija je ukupna vrijednost iznosila oko 57 miliona KM.
Posebno je, kaže, ponosan na podatak da je u istom periodu od osam godina prije njegovog dolaska uloženo u infrastrukturne projekte oko 29 miliona KM.
“U posljednjih osam godina Općina Stari Grad je imala realizaciju infrastrukturalnih projekata i objekata koji su rađeni u ukupnom iznosu od 57 miliona KM. Moram reći da su to ogromna sredstva, pogotovo ako se uzme u obzir da je općina u prethodnih osam godina prije mene uložila nekih 29 miliona KM, a uz to se mora naglasiti da su budžeti bili isti. Općina Stari Grad nije općina koja ima alternativni izvor prihoda, kao neke druge koje su imale svoje zemljište, pa su ga prodavale“, kaže Hadžibajrić.
U razgovoru za AA podsjetio je na neke od ključnih projekata koji su realizovani u periodu od 2009. do 2016. godine.
Realizovani brojni projekti
”Prije svega tu je kvadrant XII, gdje se sada nalazi Anadolu Agency. Nekada je tu bilo ruglo u centru grada, općina je sama investirala da se to uredi. Uradili smo rješenje lokaliteta na At Mejdanu gdje smo napravili predivan objekat, odnosno vratili ga u prvobitno stanje sa Bakr-babinom džamijom i arheološkim parkom At Mejdan. To je urađeno od sredstava našeg prijateljskog turskog grada Bursa, koji je učestvovao sa 1,1 milion KM. Općina je finansirala turbe hafizu Halidu Hadžimuliću. Izgrađen je i most na Obhodži, a ne pamtim kada je u Sarajevu uopšte izgrađen most. Taj most sada povezuje naselje Obhodža sa ostatkom opštine“, kaže Hadžibajrić.
Prema Hadžibarjićevim riječima posebno su važni projekti koji su realizovani, a direktno su povezani sa obrazovnom strukturom na području općine, kao i izgradnja niza sportskih terena, te tri stambene zgrade za interno raseljena lica sa područja Općine Stari Grad.
“Napravili smo potpuno novu školu na Sederniku. Taj projekat je započet 2007. godine, ali je stao, da bi ga okončali 2010. na 2011. godinu. To je investicija od oko četiri miliona KM u koji je Kanton Sarajevo trebao uložiti 70 posto, a općina 30 posto sredstava. Međutim, u konačnici se taj omjer potpuno okrenuo, pa je općina izdvojila 68 posto iznosa. Krenuli smo i u izgradnju dodatka škole “Vrh Bosna“ u Faletićima, gdje provodimo radove posljednje četiri godine bez ičije pomoći, izuzev turskog bataljona koji nam je donirao vanjsku stolariju za školu vrijednu 30.000 KM“, navodi Hadžibajrić.
“Ističe da je općina Stari Grad jedna od rijetkih općina koja je izgradila tri stambene zgrade za interno raseljena lica. Posljednja zgrada sa 10 ili 11 stanova u Baruthani trebala bi biti otvorena u septembru i s tim bi, navodi, zaokružili taj projekat, te zbrinuli sva interno raseljena lica.
”Možda se to moglo i prije riješiti, jer smo svake godine izdvajali novac za njihovu kiriju u kućama gdje su bili podstanari. Nas su ta tri objekta koštala otprilike po milion KM, ali smo riješili problem raseljenih ljudi. I u ovom projektu je općina učestvovala sa 70 posto sredstava, dok su ostali nivoi vlasti pokrili ostatak troškova. Moram naglasiti da smo napravili i pet igrališta na području naše općine, i to tri sa umjetnom travom, te po jedno sa tartar podlogom i asfaltnom. Igralište sa tartar podlogom u zavodu ‘Mjedenica’ izgrađeno je zahvaljujući donaciji Asmira Begovića. Dodao bih i da će za deseta dana biti raspisan tender za izgradnju velikog fudbalskog igrališta u Faletićima, čija je investicijska vrijednost dva miliona KM i taj projekat će se raditi u dvije faze“, naglašava Hadžibajrić.
Načelnik Starog Grada ističe i velike infrastrukturne projekte, koji su po njemu najnezahvalniji za realizaciju, jer se kada ih okončate brzo zaboravi kako je sve ranije izgledalo. Tu je svrstao projekat rekonstrukcije Baščaršijskog trga, sanaciju mnogih ulica, kao i dijela Ferhadije.
“Nije se tu mijenjao samo gornji postroj, nego kompletna podzemna infrastruktura od kišne i fekalne kanalizacije, do vododvodne, plinske… U te projekte su uloženi milioni KM, a kada se sve to završi vrlo brzo se zaboravi kako je bilo. Pogotovo ono što je bilo ispod zemlje“, jasan je Hadžibajrić.
Prema njegovim riječima do realizacije ovih projekata vjerovatno ne bi ni došlo da nije bilo velikog broja donacija, prije svega od bratiskih općina iz Turske i drugih organizacija iz ove zemlje.
“Oko 22 ili 23 miliona KM donacija je bilo u realizaciji projekata. Od Bakr-babine džamije, koju sam maloprije spomenuo, Mevlevijskog kulturnog centra na Kovačima u vrijednosti od 1,2 miliona KM. Zašto ne spomenuti da su Hamam i Careva džamija urađeni zahvaljujući Turskoj. Jedan je projekat rađen preko Turskog vakufa, a drugi preko TIKA-e i to je investicija ukupno blizu sedam miliona KM. Baščaršijski trg je preuređen zahvaljujući pomoći od 640.000 KM od Osmangazi opštine u Bursi. Turski bataljon je rekonstruisao sportsku salu u Osnovnoj školi ‘Šejh efendija Hadžijamaković’ u vrijednosti skoro 50.000 KM“, priča Hadžibajrić.
Dodao je da su američke oružane snage rekonstruisale kompletan zavod “Mjedenica“, a vrijednost radova je oko pola miliona dolara.
Turiste privlači Stari Grad
Osim što je ulagano u spomenute projekte, Općina Stari Grad je tokom dva mandata načelnika Hadžibajrića učinila dosta na poboljšanju turističke ponude opštine, koliko je to bilo u njenoj nadležnosti.
“Ako ćemo pošteno govoriti većina turista u Sarajevo dolazi zbog općine Stari Grad i tog prelamanja osmanlijske i austrougarske arhitekture. To je ono zbog čega ljudi iz svijeta i Evrope dolaze u naš grad. Onoliko koliko smo mogli učestvovati mislim da smo puno toga uradili. Ustupili smo prostor Turist info centru u Saračima, a otvorili smo i naš info centar koji je vezan samo za našu opštinu. Uradili smo 12 info panoa i pet sa tradicionalnim bosanskim jelima koji su prevedeni na mnoge svjetske jezike. Obilježili smo znamenitosti na području opštine. Obnovili smo Saburinu kuću koja je biser osmanlijske arhitekture. Sada je turisti mogu obilaziti, kao i kuću Alije Đerzeleza. To su sve objekti koji smo pokušali sačuvati, oteti od zaborava i da ih damo na raspolaganje građanima i turistima“, naglašava Hadžibajrić.
Načelnik smatra da postoje stvari koje bi se mogle poboljšati kako bi turiste privukli i duže ih zadržali u Sarajevu.
“Ne možemo sve svaljivati na državu. Veći hoteli bi se trebalo trgnuti iz spavanja. Oni su ti koji turistima trebaju da ponude određeni sadržaj. Nije to velika investicija, kako bi se ljudima obezbijedile ture za Sarajevo i njegovu okolinu. Da bi obišli najosnovnije treba vam minimum sedam dana. S druge strane kukamo kako se turisti zadržavaju dva ili tri dana, a to je tako zato što im se ništa ne nudi kako bi duže ostali. Nedostaje nam tu inicijative, ali mislim da to više zavisi od ljudi koji se bave tim poslom. Nadam se da će to u budućnosti biti sve bolje i da ćemo zadržati turistu u Sarajevu barem šest-sedam dana“, iskren je Hadžibajrić.
Saradnja Općine Stari Grad i bratskih općina iz Turske, prema načelniku, je na vrhunskom nivou, ali mu je žao što ona nije u dva smjera, nego je jednstrana. Uglavnom pomoć stiže iz Turske, a Općina Stari Grad nema uslova da im uzvrati.
“Imamo ukupno 24 bratske općine, a iz Turske devet. Mnoge od tih turskih općina su učestvovale u projektima koji su realizovani u našoj općini. Opština Osmangazi je učestvovala u izgradnji Baščaršijskog trga, općina Selcuklu je obezbijedila cijeli iznos od 1,2 miliona KM za izgradnju Mevlevijskog cenra na Kovačima, grad Bursa je pomogao rješenje prostora na At Mejdanu, općina Silivri je osigurala oko 80.000 KM za krov na Osnovnoj školi ‘Saburina’, zajedno sa općinom Mamak smo izdali zajednički bosansko-turski kuhar čija će promocija u skoro biti održana”, naveo je Hadžibajrić.
Naglasio je da je važno reći da su sve to nepovratna sredstva bez ikakvih postavljenih uslova.
”Dodao bih da kada su bile velike poplave u BiH putem naše općine je tada grad Bursa poslao materijalnu pomoć u vrijednosti od 1,3 milion KM. Sve su to bile nove stvari koje su putem naše općine distribuirane u Vogošću, Zavidoviće, Olovo i Maglaj. Saradnja je izuzetna, meni je žao što to ne može biti dvosmjerna ulica, jer Turska je država sa 80 miliona stanovnika i puno jačom ekonomijom, a mi smo sa finansijskog aspekta ‘kapljica u moru’. Nadam se da će to i u budućnosti biti još bolja saradnja. Trenutno smo u pregovorima sa opštinom Fatih iz Istanbula oko podzemnih garaža na Trgu Oslobođenja – Alija Izetbegović. Naime, oni su izrazili želju da urade potpunu rekonstrukciju trga iznad garaža“, istakao je načelnik.
Iskazati podršku Turskoj
Hadžibajrić je, kao i cjelokupna bh. javnost, upoznat sa dešavanjima u Rebulici Turskoj gdje je 15. jula ove godine teroristička organizacija FETO pokušala izvesti vojni udar. Prema njegovim riječima nije upoznat sa eventualnim djelovanjem ova organizacije na području općine Stari Grad.
“Jako mi je žao što je došlo do pokušaja vojnog puča, koji je hvala Bogu osujećen u samom njegovom začetku. Ne bih želio da se takve situacije dese ikome, jer to nije vid demokratičnosti i vladavine prava. Što se tiče toga da li ima institucija u BiH koje vezane za FETO, iskreno ja to ne znam. To su, ipak, stvari kojima se trebaju pozabaviti više instance vlasti u BiH zajedno sa Republikom Turskom i da zvanično izađu sa svojim stavom. Pogotovo kada se uzmu u obzir prijateljske veze između BiH i Turske. Ne bih bilo korektno takve stvari prebacivati na niže nivoe vlasti. Mora se zauzeti stav na nivou države BiH i jasno reći turskom naroda i predsjedniku Recepu Tayyipu Edroganu, koji je iznio sav ovaj teret na svojim leđima, šta mi o tome mislimo i šta možemo uraditi. Sa višeg nivoa se moraju pokrenuti ta pitanja. Bojim se da se to nikada neće uraditi, jer je tu uvijek balansiranje između raznih politika. Jedno je jasno, nama je Turska mnogo pomogla i sada bi se i mi trebali pokazati“, zaključio je Hadžibajrić.