Godina strateškog razvoja ili populističkih poteza?

Pandemija je uveliko prodrmala sve ekonomske i privredne tokove. U Novu godinu naša zemlja je ušla s blagim oporavkom privrede. Struka navodi da je neophodno nastaviti pozitivne trendove i u ovoj godini. No, hoće li tako i biti?

U protekloj godini pandemija koronavirusa i aktuelna politička situacija u BiH umnogome su utjecale na ionako krhku bh. ekonomiju. Uprkos brojnim izazovima, posebno ohrabruju podaci o izvozu. Oni su u prvih 11 mjeseci 2021. veći za 34,8 posto.

Januar – novembar 2021.

-Izvoz roba: 12 milijardi i 892 miliona KM – 34,8% više nego u istom periodu 2020.
-Uvoz roba: 19 milijardi i 441 milion KM – 26,5% više nego u istom periodu 2020.
-Pokrivenost uvoza izvozom 66,3%
-Vanjskotrgovinski robni deficit: 6 milijardi i 550 miliona KM
-Industrijska proizvodnja: U nоvеmbru 2021. u pоrеđеnju s nоvеmbrоm 2020. industriјskа prоizvоdnjа u Bоsni i Hеrcеgоvini, kаlеndаrski prilаgоđеnа, bilјеži rаst zа 6,7%.
(izvor Agencija za statistiku BiH)

Za rast izvoza uglavnom je zaslužna povećana potražnja Evropske unije, ali i globalni poremećeni lanci snabdijevanja.

“Bosna i Hercegovina ima mjesta da zauzme različite različitih dobavljača i privreda u tom smislu čini Sizifov posao: radi nešto, bori se, zauzima svoje mjesto. Bori se za tržite EU i svijeta, ali, nažalost, politike u BiH su takve i političke poruke i jedna nesigunost koja vlada ovdje u regionu otežava posao ekonomiji. U tom smislu, bojim se da nećemo iskoristiti šansu koja nam se pružila jednom u 50 godina. Poremećaji na globalnom nivou za nas mogu biti šansa”, ističe Ahmet Egrlić, predsjednik VTK BiH.

Jasno je da ohrabrujuće podatke o izvozu ne prati povoljno političko okruženje u zemlji. Ono je potrebno privrednicima da bi se izborili s konkurencijom i osigurali uspješan plasman proizvoda i usluga na tržištima van zemlje. Šta mogu očekivati od ove godine?

“Naša ekonomija će rasti, ali s minimalnim stopama do tri posto godišnje. Nažalost, to nije dovoljno da građani vide značajnji napredak. Zaostajemo za zemljama regiona. Ono što je bitno navesti je da sve prognoze koriste indikator broja vakcinisanih osoba, što znači da manji broj vakcinisanih u BiH podrazumijeva manje prognoze ekonomskog rasta i na to se referiše nekoliko međunarodni izvještaja koji se bave navedenim”, ističe ekonomski analitičar Admir Čavalić.

Iz Centralne banke BiH očekuju rast realnog BDP-a u 2022. godini od 3,9%. Negativni rizik za ekonomsku aktivnost je vezan uz jačanje inflacije, a i dalje su prisutne neizvjesnosti u vezi s trajanjem pandemije i epidemiološkom situacijom. Snažniji od očekivanih inflatorni šokovi bi se mogli odraziti na smanjenje raspoloživog dohotka, što bi imalo negativne posljedice po jednu od osnovnih komponenti BDP-a, privatnu potrošnju.

“Inflacija je prisutna i u svijetu u kod nas. Nadamo se da to neće potrajati dugo, čim se značajnije otvore privredni ciklusi i tokovi da će ona splasnuti i mi djelimo sudbinu ostatka svijeta”, navodi guverner Centralne banke BiH Senad Softić.

U narednom periodu se ne očekuje značajniji porast kamatnih stopa, s obzirom na to da još nema naznaka da će glavne centralne banke podizati referentne kamatne stope u kratkom roku. Istovremeno, posebno brinu vrtoglava poskupljenja finalnih proizvoda, ali i energetska kriza. Sada je pravo vrijeme da se rastereti privreda.

“Trenutno nemamo niti jedan značajni paket ekonomskih reformi. Zadnji spomen je bio krajem 2019. godine, što znači da smo dvije godine bez ikakvog strateškog usmjerenja. Šta bi se moglo uraditi? Investirati, naprimjer, u oblast digitalne transformacije, što je sada aktuelo”, naglašava Čavalić.

“Proces digitalizacije je veoma značajan. Naši privredni kapaciteti su se prihvatili jednog takvog procesa. Proces koji nam slijedi jeste poces dekarbonizacije, koji će imati efekte kada je upitanju naša privreda i imat će otvorene institucije u tom smislu”, navodi Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (SNSD).

I u narednom periodu je neophodno nastaviti pozitivne trendove, posebno kada je riječ o izvozu. Poslovna zajednica očekuje konkretne mjere koje moraju biti donesene za ublažavanje krize, no treba imati u vidu da u ovoj godini nisu isključeni populistički potezi finansirani novcem poreznih obveznika, jer je ovo, podsjetimo, izborna godina.