Farma u Kalesiji proizvodi struju iz goveđe gnojnice i pilećeg stajnjaka

Farma Spreča u Donjim Dubravama kod Kalesije prva je farma u Federaciji BiH, koja je krenula sa proizvodnjom električne energije iz obnovljivih izvora energije, tačnije iz poljoprivredne biomase.

Prilikom procesa proizvodnje, kao sirovina se upotrebljavaju kukuruzna silaža, goveđa gnojnica i pileći stajnjak. Već sada efekti su vidljivi, a ekipa BHRT-a je provjerila leži li u ovom izvoru energije budućnost.

Najveća farma u BiH čija je primarna proizvodnja – proizvodnja mlijeka, već gotovo godinu električnu energiju dobija iz poljoprivredne mase. Taj biogas se dobija posredstvom različitih sirovina, pilećeg i goveđeg stajnjaka, kukuruzne silaže.

“Prednost u odnosu na solar”

U pitanju je dugoročni projekat u koji je tokom proteklih godina uloženo oko sedm miliona maraka.

“Kapacitet svakog postrojenja, a ima ih ukupno četiri je 150 kilovat sati. Još jedan važan podatak da je tu predviđeno 8000 sati godišnje što je u odnosu na druge vrste obnovljivih izvora energije poput solara, prednost, jer oni imaju manji broj radnih sati”, kaže Said Karić, direktor Farme Spreča.

Osim električne energije, iz biomase se na farmi Spreča proizvodi i toplotna energija. Budući da je ima i više od električne energije, ovdje se već vizionarski razmišlja da se ona usmjeri u stakleničku proizvodnju.

“Ovo jeste prvo postrojenje u Federaciji BiH i naša zemlja jeste potpisnica različitih direktiva koje je obavezuju da u budućem periodu u svom ukupnom bilansu proizvodnje električne energije, više energije”, kaže Karić.

Prvi bioplinski inženjer u BiH

Mirsad Tursunović je prvi bioplinski inženjer u BiH. Prilika da sva svoja znanja usmjeri upravo u nove tehnologije i načine proizvodnje električne energije doprinijeli su da i dalje samo vizionarski razmišlja.

“Možemo koristiti otpad iz restorana. To je dakle ona hrana koja bi se bacala u kontejnere i samim tim bi punila deponije, ovdje se može koristiti za proizvodnju bioplina. Također, hrana sa isteklim rokovima, sokovi, džemovi. Svi pekarski proizvodi mogu se koristiti za proizvodnju bioplina. Mi smo u budućnosti svakako u planu sklopiti ugovore što se tiče skladištenja tih proizvoda, ali kod nas je kočnica zakonska regulativa”, ističe Mirsad Tursunović, rukovodilac bioplinskog postrojenja u farmi Spreča.

Iako i ekonomski benefiti mogu biti ogromni, za sada zbog određenih kočnica unutar institucija, farma Spreča je primorana proizvoditi energiju samo 50 posto od ukupnih kapaciteta i primorani su raditi po daleko nižoj cijeni. No, nadaju se da će iz te borbe s nimalo jednostavnim sistemom u BiH izaći kao pobjednici i zato im je podrška neophodna.

Prateći evropske standarde ne boje se izazova

“Približavajući se tim europskim tokovima i samoj EU, izvjesno je da će poljoprivreda u Bosni i Hercegovini pretrpjeti dosta udara. Svaki dan u kojem se ne borimo za opstanak je opasnost. Tako da se u skladu s tim i ponašamo, a ovo postrojenje, ovaj pristup i entuzijazam jeste samo borba za opstanak”, smatra Karić.

U ovo neizvjesno vrijeme globalne energetske krize, Farma Spreča zasigurno može biti primjer i drugima jer ovi mladi i obrazovani ljudi, prateći evropske standarde ne boje se izazova, nego stvaraju nove vrijednosti i pokazuju da je i u Bosni i Hercegovini to itekako moguće.