Euro pod pritiskom slabljenja ekonomije eurozone

Na svjetskim valutnim tržištima euro je prošle sedmice osjetno oslabio zbog naznaka usporavanja rasta ekonomije eurozone, dok je dolar ojačao, premda se očekuje usporavanje tempa povećanja kamata u SAD-u.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošle sedmice 0,5 posto, na 96,95 bodova.

Pritom je kurs dolara prema japanskoj valuti ojačao 0,1 posto, na 112,95 jena.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula 0,7 posto, na 1,1340 dolara.

Euro se našao pod pritiskom nakon novih naznaka usporavanja rasta ekonomije eurozone. Izvještaj analitičke kompanije Markit o indeksima menadžera nabave (PMI) pokazalo je da su u novembru i proizvodni i uslužni sektor eurozone zabilježili najslabiji rast u gotovo četiri godine.

Posebnu pažnju izazvali su podaci iz njemačkog privatnog sektora koji su pokazali da je PMI indeks porastao najsporije od decembra 2014. godine.

“Posebno je razočarao njemački PMI … Okruženje za euro postaje teže”, kazala je Thu Lan Nguyen, valutna analitičarka Commerzbanka, ističući spor između Rima i Europske komisije u vezi talijanskog budžeta i zabrinutosti u vezi šansi za rast eurozone.

“Ekonomija eurozone se značajno ohladilo u posljednjih nekoliko mjeseci pa bi, osim ako to nije tek kratka epizoda, ECB mogao biti primoran zadržati ekspanzivnu monetarnu politiku”, kaže analitičarka Commerzbanka.

Slabije vijesti iz ekonomije eurozone vjerojatno će zadati glavobolje Europskoj centralnoj banci (ECB) od koje se očekuje da idući mjesec privede kraju program izdašnih kupnji obveznica, mišljenja su analitičari.

Slabljenje eura pomoglo je, pak, jačanju dolara prema košarici drugih vodećih svjetskih valuta.

Tako se dolar oporavio nakon što je slabio nekoliko dana zaredom, zbog čega se njegov indeks prema košarici valuta udaljavao od najviših razina u 16 mjeseci od 97,69 bodova, koje je dosegnuo početkom ovog mjeseca.

Posljedica je to spekulacija da bi američka centralna banka mogla usporiti tempo povećanja kamatnih stopa jer bi usporavanje rasta najvećih svjetskih ekonomija moglo negativno utjecati na američku.