EU najelitniji ekonomsko-politički projekt koji region mora ostvariti

Na panel diskusiji “Jedan region, jedna ekonomija – povezivanje regiona kroz ekonomske koridore”, u okviru Međunarodne investicijske konferencije Sarajevo Business Forum (SBF), poručeno je da je EU najelitniji ekonomsko-politički projekat koji region zapadnog Balkana mora ostvariti, da je vizija o budućnosti jasna te da postoje razlozi da se pozitivno gleda na region i na perspektivu koju on nudi, javlja Anadolu Agency (AA).

Moderator sesije i generalni sekretar Savjeta za regionalnu saradnju Goran Svilanović izrazio je zadovoljstvo što po treći put prisustvuje poslovnom forumu u Sarajevu kazavši kako je ranije, na pitanje ministara ekonomije Crne Gore i Srbije šta misli o Forumu kazao da je SBF jedan o posebnih poslovnih skupova i “jedinstvena prilika da se susretnu sa poslovnim partnerima iz onih krajeva koji su im veoma zanimljivi kao potencijalna tržišta”.

“Svaki put je jedno od pitanja šta je najveći problem, uvijek je odgovor posao. Druga najveća briga je ukupno stanje ekonomije. Današnji skup je jedan od pokušaja da se odgovori šta mi da radimo da se ljudi zaposle i da se stabilizuje ukupna situacija u regionu kada je u pitanju razvoj ekonomije”, kazao je Svilanović.

Podsjetio je na razgovor s albanskim ministrom vanjskih poslova Ditmirom Bushatijem koji mu je jednom prilikom rekao “mi još nismo region, još uvijek se ne prepoznajemo kao jedinstveni region”, u okviru Berlinskog procesa koji je započeo na inicijativu njemačke kancelarke Angele Merkel za kojeg je kazao da je udahnuo novi nivo povjerenja između šest ekonomija koje se nalaze u procesu pridruživanja.

“Jedan od problema je spremnost i sposobnost naših administracija da povuku sredstva koja su na stolu. Postignut je dogovor od 10 projekata autoputeva, željeznica i samo dva su krenula. Tim tempom ne možemo dalje da idemo. Radimo na tome kako od autoputa Niš – Priština cijelom njegovom dužienom podići ekonomiju, kako kreirati ekonomske koridore oko dogovorenih saobraćajnica”, kazao je Svilanović.

Bivši predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić je dodao da su pametne regije, one regije i one zemlje koje imaju sposobnost uključivanja u nadnacionalne integracije.

“To su trgovinske, informacijske, sigurnosne mreže koje služe za prijenos ili usluga ili kapitala ili ideja i na taj način se savladavaju i granice država. Nažalost, mi živimo u regiji koja je svojevremeno bila kao jedan pivot regija, koja je manevrirala između dva suprotstavljena bloka i to relativno uspješno. Sve što smo poslije doživljeli zaustavilo je ovu regiju da se uključi u onom smislu”, kazao je Mesić.

Naveo je primjer Njemačke i Francuske koje su u 100 godina ratovale u tri teška rata, Francusko-pruskom, Prvom i Drugom svjetskom ratu i da su poslije Drugog svjetskog rata i jedna i druga zemlja našle snage da podvuku crtu i počnu sarađivati unutar EU.

“Evropska unija je jedan od najelitnijih gospodarsko-političkih projekata koji ova generacija mora ostvariti. U dijelu tog projekta smo i mi, ali nismo našli dovoljno snage da kažemo da nas interesi povezuju i da ih moramo ostvariti. U našoj regiji još se govori koliko neko voli Srbiju, Hrvatsku, Crnu Goru, BiH, ali to se podrazumijeva i sada treba raditi na tome kako iskoristiti potencijale ljudske, ekonomske, naučne i sve ostale resurse kojima naša regija raspolaže i da ostvarimo svoje interese”, poručio je Mesić.

Istakao je da je i Kina, jedna od najvećih svjetskih ekonomija, našla svoj interes da se pojave na jugoistočnoj Evropi.

“Oni su nas prepoznali kao regiju. Ali, kod nas, kad se govori o regiji, posebno u Hrvatskoj se odmah boje restauracije Jugoslavije. Ko god sa strane to gleda ne može to razumjeti, jer ako smo imali dva eksperimenta, prvu i drugu Jugoslaviju, koje su završile krvlju, kome pada na pamet treći eksperiment. Sada idemo u najelitniju asocijaciju, a to je EU koja nam omogućava svima da ostvarimo svoje interese”, rekao je Mesić.

Bivši predsjednik Republike Slovenije Danilo Turk govorio je o iskustvu i poteškoćama na koje je njegova zemlja naišla na integracijskom putu ka EU istakavši da je ta zemlja od njenog osnivanja znala koji joj je pravac.

“Mi smo tom pitanju uvek prilazili pragmatično, od samog početka stvaranja samostalne Slovenije nije bilo sumnje koji je naš pravac. Nikakve kontradikcije nije bilo. Kasnije su se mnoge stvari izmijenile, ušli smo u Eurozonu, Schengen i sada sa ovog stanovništva možemo gledati naše susjedstvo na novi način”, rekao je Turk.

Napomenuo je da je Slovenija uvijek bila investitor u ovim zemljama, a da su se sada pojavili investitori iz Srbije i Hrvatske u Sloveniji, što kako je kazao, nije problem, “to je prirodni process stvaranja investicijskih tokova koji idu u oba pravca”.

Govoreći o reformama, kao centralnom pitanju u evrointegracijskom procesu svih zemalja, Turk je kazao da je Slovenija tim putem išla gradualno.

“Kao gradualisti, neke reforme smo odložili i sada smo u situaciji kada neke druge reforme, penzijske, zdravstvene treba napraviti. Razumijemo da su reforme u bivšim republikama veoma zahtjevan posao”, istakao je bivši šef slovenačke države i dodao da uprkos poteškoćama, region ima jasnu viziju o budućnosti.

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić počeo je od konstatacije da je napravljen kompromis i reformska agenda i odrednice za ekonomski put te da se u tom smislu lideri ponašaju kao projekt menadžeri koji provode taj put.

“Mi koji dolazimo iz nekog realnog sektora moramo napraviti presjek tekućeg stanja i ono što smo uvidjeli jeste da su nam fiksni troškovi mikroorganizacije FBiH i RS preveliki. To znači manjak konkurentnosti i to pokazuje na prijeku ekonomsku potrebu da se integriramo”, kazao je Novalić.

Dodao je da na činjenicu da je Zapadni Balkan jedan region, govore i turisti koji, naveo je primjer, dođu u Dubrovnik pa posjete Sarajevo, Crnu Goru…

Govoreći o jedinstvenoj i ujedinjenoj ekonomiji za region, kazao je da su za njeno ujedinjenje bitne dvije stvari: reforma i harmonizacija.

“Reforma je zamijenila riječ normalan život, i to postaje normalan način života i to se brzo kreće i prirodno je da se glavna kvalifikacija svodi na reforme i koje se formiraju u određenim zemljama pod zartanim ciljevima”, kazao je Novalić.

Bivši predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zlatko Lagumdžija je kazao da postoje razlozi da se pozitivno gleda na region i na perspektivu koju region nudi.

“Ljudima trebamo pomoći da odgovorimo na pitanje zašto su ovdje došli. Trebamo im davati činjenice. Kada pogledate projekcije za zemlje Zapadnog Balkana Svjetske banke i MMF-a vidite da su projekcije za zemlje Zapadnog Balaka ne bolje nego što je za Eurozonu. Zakljućuje se da se isplati doći u prostor u kojem su zemlje u razvoju ako imaš na raspolaganju tržište razvijanih zemalja”, zaključio je Lagumdžija.