Neum
Energetski samit: Parlamentarci iz BiH razgovarali o pravednoj energetskoj tranziciji
Svi nivoi vlasti u BiH su se obveze da će doprinijeti implementaciji Agende za održivi razvoj 2030., kao i Zelene agende i Sofijske deklaracije
Peti panel Energetskog samita 2024 u Neumu okupio je parlamentarce iz BiH kako bi razgovarali o neophodnim reformama koje će osigurati napredak BiH ka održivom razvoju, posebno u kontekstu većeg korištenja obnovljivih izvora energije.
Svi nivoi vlasti u BiH su se obveze da će doprinijeti implementaciji Agende za održivi razvoj 2030., kao i Zelene agende i Sofijske deklaracije.
Energetska kriza 2022. godine ukazala je na potrebu osiguranja energetske sigurnosti, i, u tom smislu, poduzimanja mjera energetske efikasnosti i većeg korištenja obnovljivih izvora energije. Cilj panela također je bio informirati prisutne o obvezama BiH i izazovima općeg međunarodnog sporazuma i energetske tranzicije za Bosnu i Hercegovinu, posebno u oblastima energije, transporta i klimatskih promjena. Panel je organiziran u saradnji s GIZ-om, koji u ime Vlade Njemačke podržava rad zelenih klubova parlamentaraca i parlamentarki na zapadnom Balkanu, uključujući i podršku osnivanju i radu Zelenog kluba u BiH.
Uvodnu prezentaciju o Zelenom dogovoru i mehanizmu pravedne tranzicije održao je Admir Softić, pomoćnik ministra u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. Osim njega, u panelu su sudjelovali i Damir Džeba, izaslanik u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, Mirjana Marinković Lepić, predsjedavajuća Predstavničkog doma Parlamenta FBiH i Želimir Nešković, izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
“Od našeg angažmana ovisit će koliko ćemo kasniti za rokovima koji su nam postavljeni za pravednu energetsku tranziciju. Zato moramo odmah krenuti u podizanje energetskih tema na veću političku razinu. Drugim riječima kazano: ‘Dekarbonizacija nam mora biti preča tema od mnogih kojima se sad bavimo”. Moraju se pokrenuti kampanje osvještavanja građana o važnosti energetske tranzicije u šta se moraju uključiti i mediji, nevladine organizacije, akademska zajednica i obrazovne institucije. I treće, moraju se pokrenuti dodatni pregovori s EU-om, o većem financiranju projekata energetske tranzicije, jačem uplivu njihovih stručnjaka u osmišljavanje i provedbu samih projekata te mehanizmi prisile ako nema svojevoljnih aktivnosti na polju provedbe ovih projekata”, istaknula je Marinković Lepić.
Zeleni klub BiH je najaktivniji i najbolje organiziran zeleni klub zapadnog Balkana. Inicijator je unutrašnjeg dijaloga o potrebi iznalaženja najboljih rješenja imajući u vidu uvjete koji se odnose na ekonomski, politički, socijalni aspekt BiH, a u kontekstu bh. kompliciranog ustavnog sistema.
“Okupili smo se da bismo podigli svijest i omogućili sticanje znanja iz oblasti energetike, zaštite životne sredine, klimatskih promjena, održive urbane mobilnosti, energetske efikasnosti kod donosilaca odluka u ovoj zemlji na svim razinama vlasti. S Ministarstvom za ekonomske odnose i vanjsku trgovinu u Vijeću ministara BiH dogovorili smo zajedničku saradnju na pitanju CBAM koju ćemo predstaviti u entitetskim parlamentima. Naša bliska i intenzivna suradnja s Energetskom zajednicom, GIZ-om, Transportnom zajednicom i drugim organizacijama olakšava institucijama BiH rješavanje brojnih pitanja za koja smo se obvezali kao država”, kazao je Nešković.
Kako je objasnio, Zeleni klub BiH je inicijator osnivanja Zelenog kluba Crne Gore i predlagač zajedničke inicijative Zelenih klubova regije koja se odnosi na unaprjeđenje željezničkog prometa u zemljama zapadnog Balkana.
