Dug Rusiji može ugroziti isporuku plina BiH

Neriješena situacija oko ratnog duga Bosne i Hercegovine Rusiji za gas mogla bi, po riječima državnog ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirka Šarovića, izazvati prekide u snabdijevanju gasa te zemlje, piše Aljazeera.

On je za Al Jazeeru kazao da oba bh. entiteta moraju preuzeti svoj dio ratnog duga prema Rusiji, koji trenutno iznosi 99 miliona dolara, a da je na Ministarstvu finansija Bosne i Hercegovine i vladama entiteta Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska da to definiraju ugovorom.

Po podacima Energoinvesta, prije nego što je Federacija Bosne i Hercegovine platila dio duga od 6.300.801,35 dolara, on je za taj entitet iznosio 53,89 miliona dolara, dok je RS dužan početnih 50,91 miliona dolara. Iz RS-a se protive da vraćaju dug, jer smatraju da je on previsok, odnosno da komisija Vijeća ministara Bosne i Hercegopvine nije utvrdila pravu cifru za taj entitet.

Federacija BiH smanjila dug

Šarović tvrdi da čim prije se nađe odgovarajuće rješenje za isplatu duga,to bolje. Kaže da ruska kompanija Gazprom može buduće isporuke gasa usloviti obavezom da Bosni i Hercegovini isplati ratni dug prema toj zemlji.

“O ratnom dugu prema Rusiji je ranijih mjeseci i godina razgovarano i uvijek je to pitanje dovođeno u vezu sa ruskim klirinškim dugom [dug Rusije prema Bosni i Hercegovini, koji iznosi 125,1 milion dolara]. Ali, sada je potpuno jasno da su Rusi pristali da krilinški dug plate Bosne i Hercegovini direktno, ne dovodeći to u vezu sa obavezama te zemlje za ratni dug”, ističe on.

Dodaje da je to nova činjenica i da Bosna i Hercegovina ostaje u obavezi kao država da nađe rješenje za isplatu ratnog duga Rusiji.

“Očito da ovo smanjenje duga za pet-šest miliona dolara, koje je učinila Federacija Bosne i Hercegovine kroz neke svoje aranžmane, teče presporo. Ovaj postupak će se morati završiti potpisivanjem nekog dogovora sa ruskom stranom, odnosno Gazpromom, a njega bi trebali potpisati Ministarstvo finansija Bosne i Hercegovine i entitetske vlade”, kaže Šarović.

Mediji iz Bosne i Hercegovine su proteklih sedmica izvještavali o tome da je kompanija GAS-Res iz Banje Luke s Gazpromom potpisala ugovor u kojem nema obaveze plaćanja pet dolara takse za ratni dug, za razliku od BH-Gasa u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Opcija je i ‘prebijanje’ duga

Riječ je o obavezi plaćanja pet dolara takse na 1.000 kubnih metara gasa, koja je ustanovljena 2009. godine, a kojom bi Federacija i RS postepeno trebali otplaćivati ratni dug Rusiji.

Zamjenik ministra finansija i trezora Bosne i Hercegovine Mirsad Žuga kaže kako se ta taksa trebala plaćati najduže dvije godine, odnosno do augusta 2011. godine, ali da je, zbog odbijanja RS-a da plaća, 2013. godine nastavljeno s naplatom posebne naknade za utrošeni ruski gas u Federaciji Bosne i Hercegovine.

“Evidentno je da samo građani Federacije Bosne i Hercegovine, kao korisnici plina, snose cjelokupan teret ratnog duga prema Ruskoj Federaciji u ovom momentu, iako je plin za vrijeme rata bio isporučivan na cijelu teritoriju Bosne i Hercegovine, uključujući i RS. Da bi se riješile obaveze i potraživanja Bosne i Hercegovine (klirinški dug) i Ruske Federacije (ratni dug Bosne i Hercegovine) te da bi se rasteretili građani Federacije Bosne i Hercegovine, kao jedine platiše ruskog duga, mišljenja sam da bi optimalno rješenje bilo ‘prebijanje’ dugova između zemalja.”

S obzirom da RS ne želi plaćati svoj dio duga, građani Federacije putem mjesečnih računa otplaćuju ovaj dug.

Al Jazeera je kontaktirala kompaniju GAS-Res sa sjedištem u Banjoj Luci, iz koje je rečeno da se mora razdvojiti klirinški dug, proistekao iz odnosa Rusije i Bosne i Hercegovine, od ratnog duga, proisteklog iz klasičnog komercijalnog ugovora između Gazproma i Energoinvesta.

GAS-Res je obavezan plaćati

“Sadržaj tog ugovora ne znamo, ali je uobičajeno da su u njemu navedene klauzule koje regulišu odnose, pa i pitanja više sile, arbitraže, nadležnosti sudova… Ko je i kako ovu problematiku digao na nivo Bosne i Hercegovine i po kom osnovu, nije nam poznato”, ističu iz GAS-Resa.

Tvrde da Energoinvest, kao ugovorna strana, mora utvrditi ko je i koliko potrošio gasa, a onda preduzeti mjere za naplatu, prije svega, putem tužbi i drugih instrumenata, koje su, kako kažu iz banjalučke kompanije, osigurali. Kažu da je plaćanje pet dolara za ratni dug prema Rusiji, prije svega, problem kompanije BH-Gas te da je to skoro zanemariv iznos u odnosu na profit te kompanije.

Dodaju da je 2014. godine s Gazpromom potpisan klasični komercijalni ugovor, s oštrim klauzulama i visokim depozitom za osiguranje plaćanja, kao i preciznim modelom utvrđivanja cijena za isporučeni gas.

Iz Energoinvesta tvrde da svoj dio ratnog duga, koji se odnosi na RS, svakako treba preuzeti kompanija GAS-Res. Navode da je plaćanje ratnog duga za gas Rusiji od 104,8 miliona dolara već regulirano Sporazumom o načinu izmirenja obaveza isporučiocu, koji su potpisali tadašnji premijeri Federacije Bosne i Hercegovine i RS-a Nedžad Branković i Milorad Dodik 2008. godine.

“Tada je usaglašeno da se uvede posebna taksa na redovne isporuke prirodnog gasa zbog otplate tog duga i ona je uvedena. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je imenovalo komisiju koja je izvršila alokaciju plaćanja navedenog duga, tako da je dug Federacije Bosne i Hercegovine iznosio 53,89 miliona dolara, a RS-a 50,91 miliona dolara. Do sada je Federacija platila 6.300.801,35 dolara, a RS svoj dio duga još nije počela plaćati, iako su članovi spomenute komisije bili iz firme GAS-Res d.o.o Banja Luka”, navode iz Energoinvesta.

Raspodjela duga

Iz Ministarstva industrije, energetike i rudarstva RS-a kažu da je taj bh. entitet u proteklom periodu pokrenuo niz aktivnosti na rješavanju pitanja duga za isporučeni gas Bosni i Hercegovini u periodu 1991-95. godina. Tvrde da je bilo nekoliko pokušaja dogovora između vlada Federacije i RS-a, i to 2002, 2006. i 2013. godine, ali da on nije postignut.

“Na osnovu analiza i dostupne dokumentacije, definisan je prijedlog RS-a da se tzv. ratni dug za gas raspodijeli u omjeru 28,37 posto za RS i 71,63 posto za Federaciju Bosne i Hercegpvine. RS je, kao i do sada, ostala otvorena za saradnju u vezi sa rješavanjem pitanja tog duga”, navodi se u saopćenju tog ministarstva.

Zamjenik ministra finansija i trezora Bosne i Hercegovine Žuga tvrdi da se nada pozitivnom ishodu u pregovorima između Bosne i Hercegovine i Rusije što se tiče međusobnih dugova, ali da konkretnijih rješenja još nema.

Klirinški dug

Klirinški dug Rusije prema BiH iznosi 125 miliona američkih dolara i prema zakonskom rješenju Federaciji BiH pripada 58 posto, Republici Srpskoj 29 posto, Brčko distriktu 3 posto i institucijama BiH 10 posto.

Kako nam je rečeno iz Ministarstva finansija i trezora BiH, prijedlozi koji su dolazili u fazi dogovora sa Rusijom oko izmirivanja tih dugova podrazumijevali su također mogućnost isporuke robe (gasa) , kao nadoknade.

Rusija je, kako je navedeno, u zadnjem prijedlog ponudila da se klirinške obaveze izmire gotovinskim plaćanjem.