uvoz radne snage
Došli iz Bangladeša, posao našli u Bihaću: “Sve je bolje, a zadovoljan sam i zaradom”
Po stopi nezaposlenih naša zemlja prednjači u Evropi, a uvoz radne snage, s druge strane, povećan je za više od 30 posto
Dok domaća radna snaga odlazi, potreba za stranim radnicima sve je izraženija, posebno u građevinskom sektoru. Ove godine su poslodavci dobili dozvolu da zaposle blizu četiri hiljade radnika. Potraga za poslom dovela je tako građevinske radnike u Bihać.
Safiqul Islam u Bihać je stigao iz dalekog Bangladeša. Tamo je radio kao učitelj, a u Bosni i Hercegovini, građevinski radnik. Život, uvjeti rada, sve mu je bolje nego u rodnoj zemlji. Neki od njih žele da dobiju državljanstvo i da ovdje ostanu.
“Ovdje je bolje nego u Bangladešu. Priroda, ljudi, sve je bolje, a zadovoljan sam i sa zaradom. Nešto mogu i da pošaljem svojoj porodici. Za moju budućnost ovo je dobro”, kaže Safiqul Islam.
“Ne, nema nikakvih problema. Ljudi u ovoj zemlji su dobri. Porodica moja nije tu, nedostaje mi, ali želja mi je da i oni dođu ubrzo”, ističe Mihajul Islam, građevinski radnik iz Bangladeša.
Vlasnik kompanije za koju rade radnike nije mogao naći u Bihaću i široj okolini. Na uvoz radne snage je bio primoran. Danas je zadovoljan, kao i ostali na gradilištu.
“Prvi put radimo sa strancima otkako firma postoji. To je već počelo u Bosni i Hercegovini, nismo ni prvi ni jedini. Ono što sam ja do sad primijetio to su korektni i fini ljudi, dobri radnici, ima među njima i dobrih majstora”, govori Suljan Memić, vlasnik građevinske firme.
“Nisu tako loši, dobri su, vrijedni, hoće da rade. Samo, nemaju baš mnogo snage, nejački su, mada snalaze se”, ističe Adil Halkić, građevinski radnik.
Po stopi nezaposlenih naša zemlja prednjači u Evropi, a uvoz radne snage, s druge strane, povećan je za više od 30 posto. Sa druge strane, prema određenim procjenama u BiH je oko 5.000 stranih radnika. Najviše ih je došlo iz Bangladeša, Kuvajta, Turske, Srbije i Hrvatske.
“Sam sektor građevinarstva koji povlači najveći broj radnika, nudi najveći broj zanimanja, ali uglavnom su to poslovi vezani za niže kvalifikacije. Pretežno su to pomoćni radovi, ali ima situacija da se radne dozvole izdaju i inžinjerima”, kaže Boris Pupić, glasnogovornik Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Mnoge srednje škole u Bosni i Hercegovini prestale su da školuju građevinski kadar zbog manjka interesa đaka. Oni koji su ta zvanja stekli, već godinama rade u zapadnim zemljama ili to planiraju učiniti.
Broj ubijen u Njemačkoj puno veći nego su prve informacije govorile 
Snijeg se ne šali, vozači već u problemima 