adekvatna reakcija
Domljan: Odgovarajućim mjerama širiti pozitivan ekonomski virus na sve klastere
Jedna od mjera odnosi se na uspostavu posebnog fonda za stabilizaciju privrede, a sredstva bi bila osigurana iz domaćih i stranih izvora
Ugledni ekonomista i univerzitetski profesor Vjekoslav Domljan izjavio je da se paket mjera Vlade Federacije BiH za stabilizaciju privrede i saniranje posljedica pandemije koronavirusa, koji se kreće oko 1,5 posto BDP-a, može ocijeniti adekvatnim u aktualnoj situaciji.
– Političari najrazvijenijih zemalja u zadnjih par dana radikalno okreću ploču i više nije pitanje treba li intervenirati, nego kako i bez obzira na cijenu. Već se vidi da je pad proizvodnje u Kini daleko veći no što se prvotno pretpostavljalo. BDP je pao u prva dva mjeseca za 10 do 20 posto u odnosu na prva dva mjeseca 2019. Istodobno je industrijska proizvodnja pala za 13,5 posto, maloprodaja za 20,5 posto, a fiksne investicije za 24 posto. Možda je i gore no što ove brojke kažu jer su prvotne procjene bile na razini pada od tri do četiri posto. Paketi vlada za predupređivanje nadolazeće recesije kreću se oko dva posto BDP na globalnoj razini, a kod razvijenih zemalja i znatno više i prevazilaze pakete koji su se koristili 2008. godine – kazao je Domljan za Fenu.
Jedna od mjera odnosi se na uspostavu posebnog fonda za stabilizaciju privrede, a sredstva bi bila osigurana iz domaćih i stranih izvora.
– Na temelju onoga što je Vlada predočila može se zaključiti da će biti dvije linije fonda. Prva bi bila isključivo za izvoznike tj. za izvoznu flotu FBiH koju, po mojim procjenama čini 50 firmi, od kojih je 10 prvoklasnih. U njih treba ubrizgavati financijsku vakcinu, odakle će se pozitivan ekonomski virus širiti na klastere firmi povezane s tim nultim klijentom i tako u talasima do zadnjih tačaka ekonomije. Naravno, neke ‘zombi’ firme, koje ionako nemaju ekonomski imunitet, neće dočekati širenje tih pozitivnih ekonomskih virusa – naveo je Domljan.
Druga linija, prema njegovim riječima, bit će okrenuta ostalim firmama, grupama građana i određenim regijama te imati, pored financijskih i ekonomskih, političke i socijalne kriterije djelovanja. Naravno, napominje Domljan, „ova linija odbrane ne može biti dugoročno održiva ako ona prva linija, koju čine najbolje firme FBiH, popusti“.
Domljan je kazao da bi u slučaju prve linije firme bile u obavezi na jednu marku koju dodjeljuje država uložiti svoju marku (koju mogu imati akumuliranu ili dobiti na kredit kod banke), što bi značilo da se snaga intervencije udvostručuje.
– Uspješnost fonda u slučaju dodjeljivanja sredstava firmama bi se sagledavala kroz to koliko poreznih prihoda mogu generirati. Davanja države se ne smiju promatrati samo kao grantovi koji se vraćaju političarima kroz glasove, nego i kao ulaganja države koja se moraju vratiti kroz poreze – istakao je Domljan.
Prerađivačke kompanije, transport, turizam, mala i srednja preduzeća u svom poslovanju najviše trpe posljedice pandemije koronavirusa, pokazale su analize privrednih komora. No, svaka kriza, ma koliko teška bila, istovremeno je za neke i prilika koja se može iskoristiti koliko okolnosti dozvole. Tako su se naprimjer neke tekstilne kompanije preorjentisale na proizvodnju maski.
– Kriza je i prilika da se urade stvari koje bi se u ustaljenim okolnostima teško uradile. Inače, u doba kriza poduzimaju se neortodoksna rješenja – za vanrednu situaciju vanredan lijek. Sugestija Vladi je da se čim prije mapiraju firme, grupe građana i regije kao kandidati za sredstva fonda i da se istodobno razrađuju financijski, ekonomski, socijalni i politički kriteriji dodjele sredstava, pri čemu je očuvanje radnih mjesta među važnim kriterijima – naveo je Domljan.
Nužno je posebice oko izvoznih firmi, kako je dodao, formirati centre izvrsnosti usmjerene kako na istraživanja i razvoj onoga kako dalje, do centra za (pre)obuku radne snage.
Kada je riječ o mjerama iz domena bankarskog sektora, Domljan smatra da Vlada FBiH slijedi dobru praksu drugih zemalja usmjerenu na uvođenje tromjesečnog moratorija na otplatu kredita, osiguranje garancija za bankarske kredite i uvodi kreditnu liniju za likvidnost kod Razvojne banke.