Đapan: Mjerama Vlade povećala se zaposlenost za oko 15.000 radnika

Federalni zavod za programiranje razvoja izvršio je analizu mjera koje je Vlada Federacije BiH poduzela na ublažavanju ekonomskih posljedica pandemije, te je utvrđen rast zaposlenosti za oko 15.000 radnika, a za izvoz u industrijskom sektoru potrošeno je blizu 30 miliona KM za 391 poslovnog subjekta.

– U ovom sektoru zabilježen je rast zaposlenosti, sa 31. decembrom prošle godine, za 3,34 posto odnosno 1.077 novozaposlenih. To znači da je mjera iz Uredbe o interventnim mjerama za podršku ugroženim sektorima donijela značajan i vidljiv rezultat. U odnosu na 30.09.2020. kada je broj zaposlenih iznosio 32.271, na kraju prošle godine je 33.346 radnika evidentirano u industrijskom sektoru – izjavio je u razgovoru za Fenu direktor Federalnog zavoda za programiranje razvoja Ljubiša Đapan.

U prvom kvartalu ove godine industrijska proizvodnja u Federaciji je porasla za šest posto u odnosu na isti period prošle godine. Najveći rast je ostvaren u prerađivačkoj industriji 6,9 posto, drvnoj, papirnoj i grafičkoj 10 posto, zatim hemijskoj, farmaceutskoj i industriji gume i plastike 5,4 posto i metalnoj, elektro i automobilskoj industriji za čak 42,9 posto.

U oblasti prometa i komunikacija Đapan kaže da je također zabilježen rast zaposlenosti za 124, a pomoć je dobilo ukupno 176 poslovnih subjekata dok je, kao finansijska pomoć isplaćeno blizu 20 miliona KM.

Kada je o poljoprivredi i prehrambenom sektoru riječ, rast zaposlenosti je bio za 40, a u turističkom i ugostiteljskom sektoru pomoć je dobilo 340 subjekata zahvaljujući sredstvima u iznosu od 30 miliona KM. Predstavljajući rezultate analize, Đapan navodi da je u martu ove godine zabilježen rast broja turista u Federaciji za 8.740 u odnosu na mart 2020. godine. Također, i rast noćenja za 19.174 (mart 2021. – 51.055 noćenja, a mart 2020 – 31.881 noćenja).

Navedena sredstva su, kako ističe, spasila zatvaranje firmi, pozitivno uticala na očuvanje likvidnosti i sačuvala radna mjesta.

Analiza je pokazala i to da je najniži nivo zaposlenosti bio u maju 507.617, da bi se nakon tri mjeseca nakon stupanja na snagu Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica povećala za 10.000 ljudi.

Zatim je 31. jula uslijedio transfer nižim nivoima vlasti i stupanje na snagu Uredbe o interventnim mjerama, što je dovelo do kontinuiranog rasta i u aprilu ove godine kada broj zaposlenih iznosi 522.251.

– Zahvaljujući mjerama Vlade zaposlenost se za manje od godinu dana uspjela povećati za oko 15.000 radnika u odnosu na najniži nivo tokom pandemije – konstatovao je Đapan.

U posljednja tri kvartala 2020. godine i prvom kvartalu ove godine, zabilježen je neznatni pad direktnih poreza u procentu od 0,9%, što je omogućilo rast penzija u julu prošle godine za 2,8%.

Govoreći o izvozu podvukao je da je u prva tri mjeseca ove godine Federacija zabilježila drugi najbolji izvozni rezultat u historiji, te kaže da pokrivenost uvoza izvozom trenutno iznosi 66 posto i da nikada nije bila veća.

S obzirom na činjenicu da je došlo do povećanja javnog duga za 10,2 posto, te da učešće javnog duga u BDP-u na kraju prošle godine iznosi 27,9%, može se reći da stanje duga u Federaciji nije ni blizu kritične tačke koja bi ugrozila stabilnost fiskalnog sistema.

– Dakle, poduzete mjere Vlade osigurale su stabilnost budžeta i redovno servisiranje svih obaveza prema područjima pogođenim pandemijom. To znači da isplata penzija, plaća, socijalnih, boračkih i drugih naknada kao i subvencija privredi nisu kasnili niti jednog dana, što je pozitivno uticalo na životni standard građana Federacije i doprinijelo održavanju ukupne likvidnosti FBiH – kazao je Đapan.

Podsjeća, da su najznačajnije mjere donešene Zakonom o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, koje se, između ostalog odnose na subvencije doprinosa u mjesečnom iznosu od 244,85 KM, zatim obustavu obračuna zatezne kamate na javne prihode, ukidanje obaveze plaćanja akontacija poreza na dobit i dohodak, prekid prinudne naplate i formiranje Garancijskog fonda sa kapitalom od 100 miliona KM.

U ovoj godini Vlada nastavlja donositi nove mjere tako se predviđa dodatna pomoć privredi u iznosu od 150 miliona KM, transfer nižim nivoima vlasti od 230 miliona KM za pomoć određenim sektorima privrede, te dodatnih 60 miliona KM za zdravstveni sektor.

– Osim toga, za podršku zapošljavanju bit će utrošeno oko 50 miliona KM preko Zavoda za zapošljavanje, a za dodatno jačanje Garancijskog fonda predviđeno je 25 miliona KM, te za sufinansiranje troškova kamate za korisnike Garancijskog fonda 15 miliona KM – poručio je Đapan u razgovoru za Fenu povodom prezentiranja Analize mjera Vlade na ublažavanju ekonomskih posljedica pandemije.