Direktan uticaj na lokalne cijene: Nakon goriva slijede druga poskupljenja

Za nepunih godinu dana cijene goriva na pojedinim benzinskim pumpama u FBiH povećane su za čak 40 feninga. To praktično znači da će građani i privreda u narednom periodu za 50 litara goriva plaćati i 20 KM više u odnosu na isti period prošle godine.

Nešto bolja situacije trenutno je u RS-u gdje je gorivo u kontinuitetu jeftinije nego u FBiH. RS je zabilježio rast cijene od 30 feninga po litru za godinu dana.

Kako bi smo saznali da li će ovaj enormni rast cijena goriva uticati i na rast cijena drugih proizvoda i usluga razgovarali smo sa Admirom Čavalićem, ekonomskim analitičarem.

Čavalić je za Fokus.ba analizirao i efekte koje dalje poskupljenje goriva može ostaviti na cjelokupnu ekonomiju, budući da analitičari u svijetu najavljuju dalji rast cijena sirove nafte.

„Eventualni rast cijena nafte imati direktan uticaj na lokalne cijene, odnosno domaću ekonomiju. Nafta i naftni derivati čine osnovni input u brojnim industrijama. Prije svega dolazi do rasta cijena transportnih usluga, što vodi ka povećanju transportnih troškova od kojih zavisi bilo kakva ekonomska aktivnost. Naravno, u određenim sektorima će doći do pada marži, sa ciljem zadržavanja dugoročne konkurentnosti. Ono što posebno brine je rast cijena drugih faktora proizvodnje, prije svega na B2B tržištu. Dakle, ovakav scenario pogađa sve, od privrede do običnih građana“, rekao je Čavalić za Fokus.ba.

On je dodao da rast cijena ovog energenta prije svega utječe na pad konkurentnosti domaće privrede.

„Sa druge strane vodi povećanju cijena određenih proizvoda i usluga. Mišljenja sam, a što sam i ranije u jeku debata o uvođenju akciza na gorivo, uporno ponavljao, da bi se fiskalni teret na ovaj energent trebao u kratkom roku prilagođavati određenim naftnim šokovima na svjetskom tržištu. Osnovni problem kod dodatnih nameta na naftnu i naftne derivate je što se isti fiksiraju, bez potrebne fleksibilnosti zarad ostvarivanja konkurentnosti privrede i svakako većeg životnog standarda građanstva. Da bi se ovo postiglo, potrebni su značajniji rebalansi postojećih budžeta, što opet smatram neizvodljivim zbog činjenice da se nalazimo u izbornoj godini“, zaključio je Čavalić.