Da li Živinice mogu biti pozitivan primjer za druge gradove u BiH

Potpisivanjem Sofijske deklaracije o Zelenoj agendi za Zapadnom Balkanu, Bosna i Hercegovina obvezala se da započeti proces pravedne energetske tranzicije uvođenjem čiste energije i smanjivanjem negativnog utjecaja fosilnih goriva u cjeloj ekonomiji. Između ostalog, cilj je i dugoročna dekarbonizacija, a obzirom da se, prema istraživanjima, u BiH skoro 60% električne energije proizvodi u termoelektranama na ugalj – BiH će trebati iznimnu pomoć da godišnju emisiju svede sa trenutnih 14 miliona tona ugljendioksida na nulu do 2050. godine.

Evropska komisija zajedno sa šest međunarodnih partnera, započela je pomagati u tranziciji osnivanjem Inicijative za regije uglja u tranziciji na Zapadnom Balkanu i Ukrajini. Inicijativa je stvorena je s ciljem pomoći zemljama i regijama koje koriste ugalj u tranziciji prema klimatski neutralnoj ekonomiji, istovremeno osiguravajući pravednost te tranzicije. To su čelni ljudi Živinica, na čelu sa gradonačelnikom Samirom Kamenjakovićem prepoznali kao novu razvojnu šansu, te se odlučili učestvovati u programu razmjene koji je organizirala ova Inicijativa.

Potpisivanje ugovora sa EBRD-om

“Pravedna zelena tranzicija već se našla u Strategiji integrisanog razvoja Općine Živinice 2017 – 2026, u kojoj je prepoznat potencijal do tada degradiranog rudničkog zemljišta za razvoj novih poslovnih zona i novih oblika poduzetništva. Uočili smo faktore koji bi mogli značajno unaprijediti položaj lokalne zajednice u sinergiji sa dostupnošću obnovljivih izvora energije poput solarne energije i biomase. Cilj je doprinijeti smislenijem održivom razvoju lokalne zajednice”, kažu iz kabineta Grada, te dodaju: “Mi smo kao lokalna zajednica promijenili filozofiju razmišljanja, promijenili poziciju u strategijskom segmentu, ali ono što nam je zaista potrebno jeste izmjena zakona“, kažu iz Grada pojašnjavajući zašto su se odlučili da učestvuju u razmjeni koju je organizirala Inicijativa za regije uglja u tranziciji na Zapadnom Balkanu i Ukrajini.

Program razmjene općinama učesnicama je kroz primjere i diskusije pokazao da energetska tranzicija može predstavljati najvažnjiji faktor restrukturiranja, dajući primjere pametnijeg upravljanja resursima u cilju kreiranja produktivnijih i održivih lokalnih zajednica. Zajednička delegacija općina Lukavac, Živinice i Banovići tokom programa razmjene posjetila je regiju uglja Ústí u Češkoj, a Česi su ‘uzvratili’ gostovanjem u pomenutim općinama u drugom dijelu programa razmjene.

Obilazak terena s gostima iz Češke

Program razmjene inspirirao inicijative za izmjene postojećih energetskih zakona u korist solarnog programa

“Naša delegacija dobila je priliku upoznati se na koji način se odvijala tranzicija u Češkoj, te koje su opcije primjenljive u našoj lokalnoj zajednici, jer promjene i treba da krenu upravo s nivoa lokalne zajednice; što nam je učešće u projektu razmjene između regija uglja zapadnobalkanskih rudarskih područja i EU omogućilo. Razmjenu smo shvatili kao mogućnost i priliku da unaprijedimo i ubrzamo sve tranzicijske procese, koje nužno nisu povezani samo sa lokalnom zajednicom, već se radi o procesima koji se dešavaju na državnom nivou i koji na izvjesno vrijeme mogu ‘zaključati’ lokalnu zajednicu u njenim transformativnim procesima. Stoga, podrška sa većeg nivoa, posebno ako se radi i o međunarodnom kontekstu, može ubrzati i olakašati svaki vid tranzicijskih procesa koji nužno ne moraju biti ‘bolni’ u socijalnom kontekstu, već naprotiv mogu biti izuzetno progresivni”, kažu iz Grada, te dodaju da su odmah nakon projekta razmjene i zvanično uputili Inicijativu za dopunu Zakona o prostornom uređenju i građenju Tuzlanskog kantona, kojom se omogućava postavljanje solarnih panela bez potrebnih odobrenja za građenje – zahvaljujući upućenoj inicijativi, Vlada Tuzlanskog kantona napravila je određene izmjene u Zakonu o prostornom uređenju i građenju čime će ugradnja solarnih panela biti značajano olakšana.

“Poseban razlog za ovu zakonsku intervenciju je poskupljenje energije, te želja sve većeg broja privrednika i građana koji žele postaviti solarne panele na svoje objekte i proizvoditi energiju za vlastite potrebe – time omogućavamo građanima i privrednicima da imaju ulogu proizvođača energije za vlastite potrebe ili za tržište. Iz tog razloga neophodno je maksimalno brzo pojednostaviti procedure kojima se omogućava ovakva aktivna uloga”, kažu iz Grada, te ističu da je potpisan i Memorandum o razumijevanju između Grada Živinica i JP Elektroprivrede BiH o provedbi energetske tranzicije na području Živinica u cilju uspostavljanja dugoročnog okvira saradnje.

To će olakšati prenamjenu degradiranih rudarskih površina za razvoj Živinica i omogućiti provedbu pilot projekata usmjerenih na povećanje korištenja obnovljivih izvora energije, inovativnih tehnologija, razvoja čistog i održivog saobraćaja, integraciju elektroenergetskog sistema s drugim sektorima kao što su grijanje, hlađenje, lokalni vodni sistemi, te izgradnju modernih poslovnih zona.

Konferencija u Briselu

“Naš prioritet je sačuvati stanovništvo od energetskog siromaštva – bitno je napomenuti da, ako želimo da budemo karbonski neutralan grad, ta vizija mora biti dugoročna, a ne može se realizovati preko noći”, iz Grada ističu da su tokom programa razmjene prepoznati kao perspektivan partner u zelenoj tranziciji, pa je gradonačelnik Živinica, Samir Kamenjaković , prisustvovao i na godišnjem sastanaku u Briselu u organizaciji Inicijative za regije uglja u tranziciji na Zapadnom Balkanu i u Ukrajini.

Tom prilikom, Grad Živinice je potvrdio svoje namjere prema dekarbonizaciji i jasno iskazao opredjeljenje da bude jedan od prvih gradova u Bosni i Heregovini koji će uraditi projekat dekarbonizacije i pomoći u ukupnoj dekarbonizaciji u Bosni i Hercegovini.

“Razmjena je bila jako korisna, već radimo na daljnjim koracima, a naš cilj je pronaći što učinkovitiji način da lokalne zajednice Zapadnog Balkana mogu koristiti fondove i ulagati u prenamjenu degradiranog zemljišta,” kažu iz Grada, s idejom da upravo iz fondova ovog tipa naprave buduće energane koje će biti u vlasništvu stanovništva i čime planiraju spriječiti energetsko siromaštvo, a u istoj mjeri ubrzati ostale procese u društvu.

Stoga je grad trenutno u fazi primjene takozvanih adaptivnih strategija kada je u pitanju proces tranzicije, što praktično znači da se uvode postepene promjene, dok se još uvijek održava postojeći sistem. Taj pristup osigurava dragocjeno vrijeme da bi se u potpunosti osigurali uslovi i kapaciteti za primjenu transformativne strategije u svim društveno-ekonomskim sistemima. Iz Grada s ponosom ističu da su u proteklih šest godina unaprijedili poslovne zone, što je dovelo do toga da rudarstvo prestaje biti primarna privredna djelatnost što će značajno olakšati proces tranzicije u idućoj fazi.

Održiva cirkularna ekonomija i toplane

Na degradiranom zemljištu rudnika će biti fokus u procesu dekarbonizacije: “Radi se o površini od ccc 1.500 hektara koju trebamo iskoristiti na najbolji mogući način i razvijati projekte koji će biti iskoristivi na cijelom području Grada. Naš cilj je da degradirana zemljišta rudnika, kojeg u Živinicama imamo mnogo, iskoristimo kao resurs zelene energije. S obzirom da imamo izgrađenu deponiju i da jedini u Tuzlanskom kantonu imamo Centar za prikupljanje otapada, želimo da, pored solarnih panela i poslovnih zona, putem cirkularne ekonomije izgradimo i toplane za šta smo već uradili pripreme. Planskom dokumentacijom koju smo pripremili, te potpisivanjem Sporazuma sa Elektroprivredom BiH, imamo mogućnost povlačenja sredstava iz međunarodnih fondova kako bi se mogli fokusirati na sigurnost u proizvodnji energije. Ne smijemo doći u situaciju da nemamo načina da proizvodimo energiju koja nam je potrebna kako u Živinicama, tako u i cijeloj državi Bosni i Hercegovini”, kažu iz Grada.

Jedan od najvažnijih projekata koji je implementiran području Živinica, a koji obuhvaća i Općinu Banovići i Kladanj je izgradnja regionalne deponije “Eko-Sep” upravo na prostoru degradiranog zemljišta. Implementacija navedenog projekta, vrijednog 15 miliona konvertibilnih maraka, predstavlja preduslov za realizaciju svih projekata obnovljivih izvora energije koji se odnose na cirkularnu ekonomiju i u konačnici izgradnju toplana na obnovljive izvore energije. Stvaranjem uslova za upravljanje otpadom, na ovakav način, ovo je postala najmodernija deponija u Bosni i Hercegovini. Realizacijom projekta ispunit će se direktiva Europske unije o naknadnoj obradi otpada.

“Otvaramo vrata budućnosti kada je u pitanju zelena i cirkularna ekonomija, a izgradnjom Centra za prikupljanje otpada stvorili smo preduslove za to. S obzirom da je zatvaranje termoelektrana neminovnost na globalnoj razini, jasno je da imamo velike izazove kada su u pitanju izvori energije u Bosni i Hercegovini – stoga još danas moramo početi raditi za narednih 50 godina. Opredijeljeni smo da degradirana zemljišta na području grada u narednih deset godina prenamjenimo u poslovne zone, fabrike za proizvodnju električne energije, sunčeve elektrane, te smart poljoprivrednu proizvodnju”, kažu iz Grada.

Grad nastavlja ispunjavati viziju preminulog gradonačelnika

Nažalost, prije nekog vremena, preminuo je vizionar i nosilac ideje o pravednoj energetskoj tranziciji, gradonačelnik Samir Kamenjaković. Njegovi saradnici i sugrađani vjeruju da će mu odati najbolju počast tako što će nastaviti ispunjavati njegov vizionarski plan, te čvrsto vjeruju da uz adekvatno mentorstvo na putu zelene tranzicije mogu nastaviti hrabro koračati prema promjenama. Inspirirajući druge lokalne zajednice, oni vjeruju da, nakon svakog teškog početka, slijedi dugoročno prosperitetnije i mnogo zdravije, bolje sutra.