“Prelazimo crvenu liniju”: Da li će nastaviti padati cijena pilećeg mesa u BiH?

Cijene pilećeg mesa u BiH, nikаd veće. Do blagog smanjenja je došlo u odnosu na mjesec ranije, ali gotovo neznatno. Omogućavanje uvoza žitarica iz Srbije donekle je stabilizovalo tržište pilećeg mesa u našoj zemlji, ali je upitno šta će se dešavati u narednim mjesecima.

Peradari upozoravaju da je ova grana poljoprivrede pred najvećim izazovima, javlja BHRT.

Na farmi porodice Nikić u Usori trenutno je 50.000 brojlera koji će uskoro biti spremni za isporuku kooperantima i to po cijenama skoro duplo većim nego je to bio slučaj u istom periodu prošle godine. Zbog enormno visokih cijena u ovoj poljoprivrednoj proizvodnji, što za posljedicu ima rekordno visoke cijene pilećeg mesa, koje su uprkos prošlosedmičnom padu od 15 posto i dalje previsoke za standard bh građana, postoji bojazan da bi moglo doći do naglog smanjenja.

– Bojim se da prelazimo polako tanku crvenu liniju kada je u pitanju kupovna moć građana. Sve to može dovesti do upitnog plasmana i smanjenja proizvodnje u budućnosti, priča Pero Nikić, peradar iz Usore.

Ova grana poljoprivrede u BiH indirektno zapošljava oko 25.000 radnika. U budžet po osnovu PDV-a peradari uplate oko 50 miliona maraka godišnje. Zeničko-dobojski kanton, od ove godine uveo je i nove poticaje koji će, sa federalnim, bar donekle ublažiti štetne posljedice izazvane poremećajima na tržištu žitarica.

– Sada kad analiziramo ove podsticaje koje će dobiti u 2022. godini otprilike su za 100 posto veći po kljunu u odnosu na one koje su imali protekle godine.Naravno, svjestan sam i ponavljam to nije dostatno za naše farmere i trudit ćemo se da iznos koji njima pripada bude znatno veći, tvrdi Mirsad Hadžić, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva ZDK.

Nedavno ukidanje embarga Srbije za izvoz žitarica u BiH u Koordinaciji peradara/živinara BiH ocjenjuju kao tek jedan od načina za stabilizaciju tržišta i daljnjeg smanjivanja cijena pilećeg mesa.

– Drugi način je, koji je za mene puno bolji puno prihvatljiviji, a to je da se vratimo na njive, ondje gdje je većini ljudi i mjesto da se bave proizvodnjom da pokušamo proizvesti što veće količine vlastite hrane jer to je jedan od sigurnosnih faktora svake države, poručuje Edin Jabandžić iz Koordinacionog odbora peradara/živinara BiH.

Svaki brojler u prosjeku pojede oko četiri kilograma stočne hrane tokom jednog ciklusa. Uzme li se u obzir da BiH, koja ima malu proizvodnju žitarica, godišnje proizvede oko 30 miliona brojlera jasno je koliko su ovdašnji peradari ovisni od uvoza i koliko sve to utiče na cijenu finalnog proizvoda.

Ukoliko se uvaže apeli peradara za povećanjem proizvodnje žitarica u BiH, cijene pilećeg mesa mogle bi se približiti onim cijenama koje su bile prije aktuelnih tržišnih poremećaja i cijena koje su iznad standarda građana BiH.