Cijene nafte prošle sedmice pale četiri posto

Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošle sedmice pale oko 4 posto, zbog sumnji da će članice OPEC-a dogovoriti dovoljno smanjenje proizvodnje kako bi se znatnije ublažila neravnoteža između ponude i potražnje.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna pala za 4 posto, na 49,71 dolar, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 4,3 posto, na 48,70 dolara. Tako su cijene nafte skliznule s najviših razina u 15 mjeseci, dosegnutih prije desetak dana, kada su tržište poticale najave smanjenja proizvodnje Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC), kao i pojedinih nečlanica tog kartela.

Međutim, još nisu riješene nesuglasice oko toga koje bi članice OPEC-a trebale biti izuzete iz smanjenja kako bi se postigao raspon proizvodnje od 32,5 do 33 miliona barela dnevno, što pokazuje da će put do dogovora biti trnovit, prenosi SEEbiz.

Stručnjaci iz članica OPEC i njihove kolege iz drugih država proizvođača, poput Rusije, održali su u petak i subotu u Beču sastanak o mogućnostima smanjenja proizvodnje, no dogovorili su se samo da će se sastati još jednom prije službenog sastanka OPEC-a 30. novembra.

To vjerojatno znači, kažu analitičari, da Rusija i druge nečlanice OPEC-a prvo žele vidjeti za koliko će taj kartel smanjiti proizvodnju, pa će tek potom i one donijeti odluku.

– Bilo je puno razgovora, no nije postignut nikakav dogovor o bilo čemu, a to će pritiskati tržište – kaže Jeffrey Halley, analitičar u brokerskoj kući OANDA.

A tržište je ionako pod pritiskom sumnji da će članice OPEC-a dogovoriti dovoljno veliki rez da zaustave globalnu prezasićenost koja već dvije godine pritišće tržišta.

– Tržište i dalje sumnja da je OPEC sposoban, odnosno spreman smanjiti proizvodnju. Zazire se od preambicioznih tumačenja retorike uoči sljedećeg sastanka zakazanog za kraj studenog – ističe analitičar Cenkos Natural Resources.

Analitičari Commerzbanka navode da će uspjeh sporazuma o ograničenju proizvodnje ovisiti o spremnosti proizvođača u Perzijskom zaljevu, uključujući Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate, Kuvajt i Katar, da smanje proizvodnju i ako u tome ne budu sudjelovali i proizvođači izvan OPEC-a.

U petak je, pak, tvrtka Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna prekinut niz od 17 sedmica  neprestanog rasta broja naftnih bušotinskih postrojenja u SAD-u, što je bilo najduže razdoblje povećanja broja postrojenja od 2011. godine. Prošle je sedmice broj tih postrojenja smanjen za dva, na njih 441.

No, to nije utjecalo na tržište.

– Smanjenje broja postrojenja za dva ništa ne znači na ovaj ili onaj način. To može značiti da neki samo premještaju postrojenja – kaže James L. Williams, ekonomist u tvrtki WTRG Economics.

Zbog svega toga analitičari očekuju relativno stabilno kretanje cijena nafte, koje su zbog velike proizvodnje, a slabosti potražnje, od sredine 2014. potonule s više od 100 na manje od 30 dolara u februaru ove godine, najniže u posljednjih gotovo 13 godina.

U međuvremenu, cijene su se uspjele oporaviti, pa se već mjesecima kreću uglavnom u rasponu između 40 i 50 dolara po barelu.