Cijene nafte pale više od 2,5 posto, moguće slabljenje potražnje

Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošle sedmice pale više od 2,5 posto, nakon dva tjedna uspona, što je posljedica zabrinutosti ulagača da će usporavanje rasta globalne privrede izazvati slabljenje potražnje za energentima.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice pala 3,3 posto, na 65,07 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 2,7 posto, na 55,80 dolara.

Tokom sedmice cijene su nafte dosegnule nove najviše razine od polovice novembra prošle godine jer se članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezini partneri na čelu s Rusijom, pridržavaju lanjskog dogovora o smanjenju proizvodnje za 1,2 miliona barela dnevno.

Reutersovi podaci pokazuju da je OPEC u februaru crpio 30,68 miliona barela dnevno, 300.000 barela dnevno manje nego u siječnju i najmanje od 2015. godine.

– OPEC i njegovih 10 saveznica poštuju dogovor i ovoga su puta čvrsti u tome – pišu analitičari brokerske kuće PVM u osvrtu na situaciju na tržištu, prenosi SEEbiz.

Dodatnu potporu pruža i 40-postotni pad izvoza nafte iz Venezuele, na oko 920.000 barela dnevno, od kako je američka vlada 28. januara uvela sankcije tamošnjoj državnoj naftnoj kompaniji.

Podršku cijenama pruža i nada ulagača u trgovinski dogovor između SAD-a i Kine, što bi moglo utjecati na stabilizaciju rasta kineske i globalne privrede.

No, zasad je to samo nada jer svi posljednji podaci ukazuju na usporavanje rasta najvećih svjetskih ekonomija.

Ponajviše zabrinjavaju podaci iz Kine, najvećeg svjetskog potrošača sirovina, o daljnjem padu tvorničke aktivnosti u februaru, već treći mjesec zaredom.

Prošle sedmice je objavljeno i da je američki bruto domaći proizvod (BDP) u četvrtom lanjskom tromjesečju porastao 2,6 posto na godišnjoj razini, znatno sporije nego u prethodnom kvartalu kada je rast iznosio 3,4 posto.

Još je više ulagače zabrinuo podatak, objavljen u petak, koji pokazuje da je u veljači u SAD-u proizvodna aktivnost pala na najnižu razinu od kraja 2016. godine, što najavljuje daljnje usporavanje rasta najvećeg svjetske ekonomije.

I dok makroekonomski podaci najavljuju usporavanje rasta ili čak slabljenje potražnje za naftom, proizvodnja u SAD-u i dalje se kreće na rekordnim razinama od oko 12 miliona barela dnevno, što je dosad najviša razina proizvodnje jedne zemlje u svijetu.

Zbog toga se procjenjuje da će u ovoj godini ponuda proizvođača koji nisu u članstvu OPEC-a porasti za 1,9 miliona barela dnevno, znatno više nego što iznosi dogovoreno smanjenje proizvodnje OPEC-a.

Ipak, moguće je očekivati smanjenje proizvodnje u SAD-u, s obzirom da je u petak tvrtka Baker Hughes objavila da je prošle sedmice broj aktivnih naftnih postrojenja u SAD-u smanjen drugu sedmicu zaredom.

Broj aktivnih postrojenja smanjen je za njih 10, na ukupno 843, što je njihov najmanji broj od maja prošle godine.

Zbog očekivanja da će ove godine cijene nafte oslabiti u odnosu na lani, dio proizvođača planira srezati proizvodnju. No, ako se nastavi rast cijena nafte, te planove bi mogli i odgoditi.