slobodna dalmacija
Cijene apartmana i soba na moru u Hrvatskoj najniže u zadnjih 20 godina
Valja napomenuti da su kratki boravci, do tri dana, uvijek bili do 30 posto skuplji, što sada nije slučaj, a drugo, na spomenute cijene idu i provizije pa su neto cijene još i niže
Na Booking.comu se za prošli vikend moglo naći podosta apartmana na Makarskoj rivijeri po cijeni do 35 eura na noć za dvije osobe, tačnije, takvih je kapaciteta 60-ak, a na Airbnb-u, platformi s manjim provizijama, pa automatski i nižim cijenama, takvih je apartmana dva puta više, dakle 120.
Gotovo 80 njih nudi se po cijeni do 30 eura za dvije osobe, što su najniže cijene u posljednjih 20 godina “cimerfraja”. Valja napomenuti da su kratki boravci, do tri dana, uvijek bili do 30 posto skuplji, što sada nije slučaj, a drugo, na spomenute cijene idu i provizije pa su neto cijene još i niže, piše Slobodna Dalmacija.
Uprkos tome, sezona jenjava, a iako bi se reklo kako je sve već “finito”, iz Turističke nas zajednice demantiraju s podacima koji kažu da turista i dalje ima. Na dan 10. rujna u Makarskoj je boravilo gotovo 2500 turista, što je 31,7 posto u odnosu na prošlu godinu.
Najveći danak koroni i crvenim listama platio je hotelski smještaj, gdje se bilježi svega 22 posto lanjskog prometa, a u obiteljskom je smještaju situacija nešto bolja s popunjenošću od 35 posto. U kampovima se odmara 31 posto gostiju od prošle godine.
Po strukturi gostiju očekivano prednjače Poljaci, kojih je gotovo 1000 u Makarskoj, što je 64 posto u odnosu na lani. Čeha je 41 posto, odnosno 300-tinjak, a Ukrajinaca je čak neznatno više nego lani. No kako su brojke male (niti 300), jasno je da njihova treća pozicija u stvarnosti ne znači puno. Šveđani su na četvrtom mjestu, Bosanci na petom, a slijede Hrvati.
Zanimljiva su nam emotivna tržišta koja su nas stavila na crvenu listu. Nijemaca ipak nešto ima, iako su to sitne apsolutne brojke, no ovih 120 “neustrašivih” potvrđuju da ih ne brinu mjere koje su nužne pri povratku, od testova do karantene, a u nekim slučajevima čak i suptilnih prijetnji poslodavaca.
Naime, njemačka vlada daje odriješene ruke poslodavcima da sami propisuju mjere za povratnike s odmora u Hrvatskoj, pa mnogi odustaju jer im se višesedmični karantin bez plaće ne čini održivom, dok drugi strahuju čak i za samo radno mjesto. U relativnim brojkama to znači 14 posto Nijemaca od istog datuma lani.
Austrijanaca gotovo da nema, kao ni Mađara, a u postocima se tu radi o svega četiri, odnosno pet posto, što znači da su jako ozbiljno shvatili vladine odluke i ipak su se odrekli odmora na komadiću obale s najljepšim plažama.
