Bh. kompanije se ne mogu pohvaliti inovativnošću, pripada im samo 2% prijavljenih patenata

Manje od dva posto patentnih prijava u prošloj i ovoj godini podnijele su kompanije u Bosni i Hercegovini, dok su ostale prijave podnijela fizička lica, za Bloomberg Adriju kazali su iz Instituta za intelektualno vlasništvo BiH.

Tako je u prošloj godini od ukupno 54 prijave domaćih prijavitelja samo jednu podnijelo pravno lice, dok je u 2020. godini 45 prijava došlo od fizičkih lica, a četiri od pravnih lica.

Ipak, iz Instituta dodaju da ovaj podatak zbog specifičnosti materijalnih prava iz patenta nije nužno pokazatelj ove zastupljenosti, jer je moguće da vlasnik male ili srednje kompanije podnosi prijavu u svoje ime, a ne u ime kompanije.

U 2021. godini Institutu je podnesena ukupno 61 prijava patenata, kao i 339 zahtjeva za proširenje Evropskog patenta na BiH, dok je u prva tri kvartala 2022. godine podneseno 38 prijava patenata i 174 zahtjeva za proširenje Evropskog patenta na BiH. Prošle godine priznata su četiri patenta, od čega tri iz oblasti mašinstva i jedan iz oblasti svakodnevnih životnih potrepština, dok je u ovoj godini priznat jedan patent i to iz oblasti hemije.

U registar proširenih evropskih patenata upisano je 339 prijava podnesenih putem Evropskog patentnog ureda, a na osnovu Ugovora o proširenju na teritoriju BiH.

”Od ukupnog broja podnesenih prijava, u periodu od 2021. pa do kraja trećeg kvartala 2022. godine, strani državljani podnijeli su 20 prijava i to većinom iz oblasti građevinarstva i mašinstva, dok je u tom periodu podneseno 513 zahtjeva za proširenje evropskih patenata na teritoriji BiH. Kod ovih patenata većina se odnosi na izume iz oblast hemije”, kazali su iz Instituta.

Prema porijeklu prijavljenih stranih patenata najviše je bilo iz Kine i Francuske.

Inovatori iz BiH uglavnom prijavljuju patente iz oblasti svakodnevnih životnih potrepština, a u manjem obimu iz oblasti proizvodnih postupaka, hemije i mašinstva.

”Naša zemlja svakako ima prostora i potencijala za povećanje zaštite prava, prvenstveno kada je riječ o povećanju domaćih prijava iz oblasti patenata, zatim industrijskog dizajna i žigova. Jedan od pozitivnih primjera je bio upravo projekat Trezor bh. inovacija, koji je davao grantove inovatorima za patentiranje inovacija i koji je uveliko imao uticaja na povećanje broja patentnih prijava”, za Bloomberg Adriju rekla je Nađa Zubčević, koordinatorica projekta Trezor bh. inovacija.

Postupak zaštite patenta reguliran je Zakonom o patentu BiH. Važno je naglasiti da se patentom ne štiti ideja, nego konkretno rješenje nekog tehničkog problema. Da bi se ostvarila zaštita patentom, izum iz bilo kojeg područja tehnike mora biti nov, mora imati inventivni nivo i mora biti industrijski promjenjiv.

Prijava se podnosi Institutu te je potrebno platiti administrativne takse i troškove postupka za prijavu. Fizička lica koja su ujedno pronalazači, administrativnu taksu za prijavu patenta plaćaju umanjenu za 50 posto, a ukoliko su članovi registrovanih udruženja inovatora s teritorije BiH, ovu taksu plaćaju u iznosu umanjenom za 90 posto. Isto vrijedi i za troškove prijave patenta. Također postoji olakšica za fizička lica, koja su ujedno pronalazači, te troškove postupka plaćaju umanjene za 50 posto, dok troškove u iznosu manjem za 90 posto plaćaju članovi registrovanih udruženja inovatora.

”Ovim bi se reklo da je na samom početku, kada je riječ o patentiranju inovacija u BiH poprilično isplativo pokrenuti postupak zaštite za fizička lica”, dodaje Zubčević.

Nakon utvrđivanja datuma podnošenja teče zakonsko razdoblje od 18 mjeseci tokom kojeg Institut provodi formalnu provjeru patentne prijave. Ukoliko su ispunjeni svi zakonski uslovi, podnositelj prijave patenta u roku od šest mjeseci od objave prijave patenta u ”Službenom glasniku” podnosi zahtjev za priznanje patenta provedbom postupka potpunog ispitivanja prijave patenta u Institutu te u tom slučaju zaštita traje 20 godina. Druga opcija je da traži odgodu provedbe postupka potpunog ispitivanja prijave patenta i dodjelu konsenzualnog patenta te u tom slučaju zaštita traje 10 godina. Nakon odabira željene zaštite, slijedi plaćanje održavanja patenta svake godine.

Prednosti zaštite

Iz Instituta kažu da s obzirom na prava koja dobija nosilac priznatog patenta, svaki bi inovator trebao biti zainteresiran za zaštitu.

”Nosilac priznatog patenta ima isključivo pravo da spriječi sva druga lica da komercijalno koriste njegov izum. To uključuje pravo da spriječi ili zaustavi druga lica da neovlašteno proizvode, koriste, nude na prodaju, prodaju ili uvoze proizvod ili postupak zasnovan na priznatom patentu, bez dopuštenja nosioca patenta. U periodu do objave prijave patenta, podnosilac prijave može i trebao bi odmah krenuti s komercijalnom eksploatacijom proizvoda, tj. da ga proizvodi i prodaje ili nudi kao gotov proizvod ili u obliku prijave patenta na tržište, te da dobije povratnu informaciju od tržišta da li je njegov proizvod prihvatljiv cijenom i funkcijom ili pak treba tražiti bolje tehničko rješenje”, pojašnjavaju iz Instituta.

Zaštita patenta i za kompanije donosi brojne prednosti. U studiji koju je objavio Ured Evropske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) navodi se da je 90 posto kompanija s registriranim pravima intelektualnog vlasništva iskusilo pozitivan uticaj na svoje poslovanje kao što je poboljšana reputacija, bolja zaštita intelektualnog vlasništva i bolje dugoročne poslovne izglede.

Trećina malih i srednjih preduzeća koja posjeduju prava intelektualnog vlasništva navode da su ostvarila finansijsku dobit od svojih registriranih prava, objavio je EUIPO.