Amer Kapo: Cilj je vratiti ljude u Skenderiju, da je osjećaju svojom

Kulturno-sportski centar Skenderija nakon otvaranja 1969. godine bio je glavno mjesto okupljanja građana koji su se radovali na mnogim utakmicama odigranim u dvorani ovog na neki način i simbola glavnog grada Bosne i Hercegovine.

Radovali su se i svakom sajmu održanom u ovom tada reprezentativnom objektu i onda dolaze nesretne ‘90-te.

Rat, a nakon rata i nedostatak sredstava polako uvlače Skenderiju u “mračno razdoblje”. Neulaganja ali i otvaranje velikog broja tržnih centara bacaju ovo nekada glavno mjesto okupljana građana u neku vrstu zaborava.

Međutim, ovih dana možemo da svjedočimo da se Skenderiji polako vraća njen stari sjaj. Počelo se sa ulaganjima u ovaj nekada reprezentativni objekat.

Obnavlja se plato ispred ovog objekta, a u razgovoru za Anadolu Agency (AA) direktor KSC Skenderija Amer Kapo kaže da ne planiraju da stanu na tome. Imaju u planu i mnoga druga ulaganja sa kojima će Skenderija nastaviti priču koju je počela davne 1969. godine.

Prvi korak obnove

Vratit će, naglasio je, stari sjaj objektu koji je otvoren 1969. godine i nakon čijeg otvaranja u Sarajevu više ništa nije bilo isto.

“Nakon mnogo godina došlo je do rekonstrukcije platoa. Ovaj put zaista smo se potrudili da taj plato dobije bolji vizuelni izgled i potpuno novi kvalitet. Ono što je specifično jeste da se radi o jednim od najkvalitetnijih ploča. Mi se nadamo da će za građane ovo biti nešto novo i nadam se da će oni, prije svega, uživati u nekoj novoj Skenderiji”, istakao je Kapo.

Podsjetio je da se u Skenderiju nije puno ulagalo od 1969. godine.

”Neka ovo bude prvi korak njene obnove, krećemo od platoa i naravno sada idemo korak po korak i nadam se da ćemo doći do tog nekog željenog cilja, do neke nove Skenderije”, pojasnio je Kapo.

Iza Skenderije stoji mnogo uspjeha, ali i dobrih rezultata pa ćemo podsjetiti da KSC Skenderija 1969. pokreće prvi Sajam turizma i sporta u bivšoj Jugoslaviji.

Centar “Skenderija” – Sarajevski sajam se bavila organizacijom međunarodnih sajamskih manifestacija od 1970. godine, po čemu Sarajevo postaje poznato kao “Sajamski grad”.

”Skenderija je bila čuvena i po samom sajmu. Sarajevski sajam je bio prepoznatljiv otkako je nastala Skenderija. Nažalost, nakon 2012. godine ona nije u funkciji i ono što je prioritet u prva tri mjeseca naredne godine jeste da iznađemo sredstva i da je dovedemo u red na način da ona bude reprezentativni objekat za održavanje sajmova”, pojasnio je Kapo.

Istakao je da moraju investirati u nešto što će im kasnije i dati sredstva kako bi sama Skenderija preživjela.

”Dat ćemo sve od sebe da vratimo taj brend Sarajevskog sajma. Ove godine smo imali dva sajma. Za narednu godinu već smo krenuli u pripremu za taj povratak Sarajevskog sajma. Već imamo šest sigurnih sajmova koji će se održati u narednoj godini. Našli smo partnere koji će zajedno sa nama raditi. Sigurni smo da će to biti početni koraci povratka sarajevskog sajma kao jednog od glavnih sajmova u regionu, pored Beograda i Zagreba”, najavio je Kapo.

Od težine snježnog pokrivača još 2012. godine urušio se krov Ledene dvorane Skenderija.

”Svi znamo da je nakon pada Ledene dvorane pala i sajamska dvorana koja je nama bila jedan od velikih izvora i prihoda. Skenderija je počela svoju priču 1969. godine kada je otvorena. Nažalost, nekako je sklonjena u stranu i možda nije više bila centar pažnje”, kazao je Kapo.

Ponovno oživio Privredni grad

Objekat kao objekat je, prema njegovim riječima, kao što se zna bio reprezentativnog karaktera i sigurno je bilo potrebno uložiti neka dodatna sredstva kako bi se on održao.

”Mi smo zatekli situaciju kakvu jesmo i moramo se potruditi da stanje poboljšamo. Krenuli smo od platoa, potrebno je uložiti i neka sredstva kako bi se dvorana dovela u stanje kakvo sada zahtijevaju sve ove nove propozicije”, istakao je Kapo.

Također, moraju, kako je kazao, da se potrude i daju sve od sebe da i privredni grad ponovo zaživi.

”Nažalost, nakon otvaranja novih centara u gradu došlo je i do pada popunjenosti poslovnih prostora, ali u posljednjih šest mjeseci smo se potrudili da i to poboljšamo. Ponosni smo što smo sa oko 40 posto za ovih šest mjeseci dođemo do 75 posto popunjenosti privrednog grada”, naglasio je Kapo.

Prema njegovim riječima, dali su i mogućnost velikom broju mladim ljudima da po izuzetno povoljnim cijenama uzmu poslovne prostore i kao takvi da pokrenu svoj biznis te da Skenderija na neki način bude njihov prvi korak ka boljoj budućnosti.

”Skenderija je možda ljudima više bila kao neki objekat koji je ruševnog izgleda. Trudimo se da vratimo i taj izgled Skenderiji. Ono što je glavno i bez čega Skenderija ne može živjeti su ljudi, građani Sarajeva i cijele BiH jer ona samo može živjeti ukoliko je ispunjena građanima“, pojasnio je Kapo.

Prema njegovim riječima, bez građana i ljudi koji osjećaju Skenderiju svojom ona nema potrebu ni da radi.

”Cilj je vratiti ljude u Skenderiju, da je osjećaju svojom. Građani BiH su na neki način vezani za Skenderiju i sigurno ne smijemo dopustiti da ona padne u zaborav. Trudimo se da vratimo povjerenje građana”, poručio je Kapo.