Akcize i smanjenje PDV-a za mentalno zdravlje

Ovih dana je pojačana potražnja svih roba u BiH, bilo da se radi o kupovini osnovnih životnih namirnica ili naftnih defivata. Nakon povećanja cijena, stanovništvo smatra da će bar malo ublažiti posljedice krize, kupovinom zaliha, iako je na taj načim samo produkuje.

“Ono što sam mogla da kupim za sto maraka, samo prije pola godine, sada se prepolovilo. Ovo više nije normalno. Kao da neko svaki dan ide i stavlja nove cijene u prodavnice. Narod sipa gorivo kao lud, stoji u redovima pred bankama, kao da je ratno stanje”, kaže Ivana, koju smo zatekli ispred jednog marketa sa robom široke potrošnje u Banjaluci, piše Deutsche Welle.

“Ali i pored toga, narod vozi auta, kao da je gorivo džabe. Ne znam odakle im pare”, dodaje.

Pumpaši ne mare

Stručnjaci upozoravaju da nema potrebe za stvaranjem panike i gomilanjem zaliha, jer se na taj način proizvodi još veća kriza. To se odnosi i na panično podizanje novca iz banaka, čime se stvara vještačka kriza, zbog fizičke nemogućnosti da se obezbijedi toliki iznos novca u kratkom roku.

Cijena naftnih derivata, koja ovih dana dostiže svoj istorijski maksimum od preko 3 marke po litri, natjerala je prevoznike da izađu na ulice Sarajeva i Banjaluke, koji traže hitnu reakciju kroz ograničavanje rasta cijena.

“Mi tražimo da se refundira najmanje 30 odsto od cijene nafte. Ako to ne urade, primorani smo da podignemo cijene svojih usluga, što će direktno uticati na povećanje cijena osnovnih životnih namirnica i život građana”, kaže Dženana Demić, organizator protesta u Sarajevu. Tamo su pozvali Vladu Federacije hitno reaguje, ukoliko ne želi haos na tržištu.

Lovci u mutnom, kao u svakoj krizi, s tim da je BiH specifična po njihovom nevjerovatno brzom aktiviranju, iskoristili su i ovaj put najave povećanja cijena na svjetskom tržištu od prije nekoliko dana. “Pumpadžijama” širom BiH, inspektori su u zadnjh nekoliko dana napisali nekoliko desetina hiljada maraka kazni, zbog nezakonitog povećanja cijena goriva i dizanja marže. Nakon kratkog smirivanja, cijena je ponovo porasla iznad tri marke. I nastavlja da raste.

“Kada uvoze gorivo po jeftinim cijenama, onda ćute i ne mijenjaju cijene, a čim se malo poveća nabavna cijena, kao da im neko otme sve zalihe što su imali, pa ne mogu čak ni to da prodaju po staroj cijeni. Najeli se dabogda”, ogorčeno kaže jedan Banjalučanin, čekajući na benzinskoj pumpi, dok kolona kamiona u protestnoj vožnji kroz Banjaluku, traži odricanje države od akciza.

Ukidanje akciza samo na šest mjeseci

“Poručujemo institucijama BiH da moraju da se odreknu akciza, prvo u dobrobit prevoznika, privrednika i građana BiH”, kategoričan je Nikola Grbić, iz Udruženja za unutrašnji i međunarodni saobraćaj.

Parlament je krenuo u realizaciju ukidanja akciza na gorivo, koje bi sada trebalo da bude oko 0,4 marke jeftinije. Ostala je još jedna stepenica za potvrđivanje u Domu naroda Parlamenta BiH, nakon što je Zastupnički dom usvojio prijedlog SDP-a.

“Ovo je jedna od mjera kojom ćemo bar malo zaštiti mentalno zdravlje građana. Oni smatraju sasvim opravdano da u ovom čitavom haosu, niko ne vodi računa o njima. Ljudi su sluđeni. Ovi redovi, koji su se formirali radi jedne vijesti u medijima, podsjećaju ih na period neposredno prije rata”, kaže Saša Magazinović (SDP BiH), ističuči da na ovoj način žele poslati pozitivnu poruku građanima.

Izvjesno je da će ukidanje akciza, u ovom slučaju na šest mjeseci sa mogućnošću produženja ove odredbe, dobiti podršku Doma naroda, što je potrebno za stupanje na snagu. Međutim, druga mjera, uvođenje diferencijalne stope PDV-a, na prijedlog opozicije iz RS, neće imati tu sudbinu. Poslanici SDS-a predložili su, a Parlament BiH usvojio, da se po sniženoj stopi PDV-a od 5 odsto, oporezuje promet određenih dobara i usluga.

“Manja stopa PDV-a od pet odsto. To je hrana za bebe, ortopedska pomagala, sadni i sjemenski materijal….to je važno i smatramo da smo postigli onu mjeru koju mogu da podnesu i budžeti s obzirom da će se prikupiti manje novca”, kaže Mirko Šarović (SDS).

Nemoguće sprovesti do sljedeće godine

Na listi od pet odsto oporezivanja su lijekovi, brašno , hljeb dobijen od svih vrsta brašna, mlijeko i mliječni proizvodi, jestiva ulja, jestive masnoće životinjskog i biljnog porijekla, so, šećer i homogenizovana dječija hrana. S druge strane, ovim zakonom predviđeno je da se po višoj stopi PDV-a od 22 odsto, oporezuju visokokvalitetna vina i alkoholna pića, visokokvalitetne cigare i cigarilosi, luksuzni parfemi, odjeća i obuća od krzna, nakit i srodni proizvodi, satovi vrhunski električni ili optički aparati, luksuzna vozila, umjetnička djela, oružje i drag luksuzna roba.

Ipak, mjeru o diferencijalnoj stopi PDV-a, nemoguće je sprovesti u tako kratkom roku, iz praktičnih razloga. Da bi se takva odluka sprovela, nakon što dobije podršku u Domu naroda, odakle već sada stižu signali da se to neće desiiti, Savjet ministara treba da uputi zahtjev Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje BiH, koji treba da utvrdi model izračuna različite stope PDV-a. U praksi je to nemoguće završiti do početka naredne godine, s obzirom da je potreban novi softver za izračun, koji sada prepoznaje samo jedinstvenu stopu od 17 odsto. Novi softever znači i raspisivanje tendera, što može da se otegne u nedogled.

“Svi prijedlozi za diferencijalnu stopu PDV-a, koji se pojavljuju, nemaju ekonomsku podlogu, s obzirom da ovakav potez traži dubinsku analizu. Ko dobija, ko gubi, koliki je minus u budžetu itd”, kaže ekonomista Zoran Pavlović.

Ista cijena za bogate i siromašne

Pogrešna je percepcija, smatra dio ekonomista, da će različite stope PDV-a, nužno dovesti do smanjenja cijena proizvoda, jer se radi o slobodnom tržišu. Takođe, niža stopa PDV-a se uvijek veže za pomoć siromašnom dijelu stanovništva, kako bi mogli da troše novac na hranu. Ipak, i bogati sloj stanovništva jednako troši osnovne životne namirnice, pa se na isti način, po istoj stopi, pomaže i bogatim i siromašnim. S druge strane, oporezivanje luksuznih proizvoda po višim stopama, stavlja siromašne u diskriminatorski položaj prema bogatim, jer im se oduzeo minimum mogućnosti da s vremena na vrijeme kupe neki luksuzni proizvod.

BiH u odnosu na okruženje, jedina ima jedinstvenu stopu PDV- od 17 odsto, iako je prije dvije godine postojala inicijativa da se ona podigne na 19. Srbija ima opštu stopu od 20 odsto i deset na osnovne životne namirnice, dok je u Hrvatskoj opšta 25, a na osnovne životne namirnice 13,5 odsto.