Ajvar kao kavijar: Isplati li se praviti zimnicu?

“Nekada sam samo za ajvar kupovala 40 kilograma paprika, sada mogu samo da sanjam.”

Tako Ivana Rajičić iz Čačka, grada u centralnoj Srbiji, opisuje trenutnu računicu – za 40 kilograma paprika za zimnicu, danas mora da plati najmanje 10.000 dinara, što je oko 85 eura.

Taj trošak nije zanemariv, s obzirom na to da u Srbiji polovina zaposlenih zarađuje mesečno oko 550 eura, dok je prosječna penzija oko 330 eura.

Ivana Rajičić za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da će zbog skupog povrća uobičajena količina zimnice “pretrpjeti drastičan rez”.

Dodaje i da je kupovina povrća “ozbiljan udar na kućni budžet”, iako je količine smanjila.

Ajvara se najčešće odriču

Paprika, kupus, karfiol, mrkva, krastavci uobičajeno su povrće koje u Srbiji “odlazi u tegle”.

Prema sadašnjim cijenama za kompletnu zimnicu je potrebno izdvojiti između 150 i 200 eura, pokazuje računica RSE.

Dragan Slavković iz Mrčajevaca kraj Čačka kaže da je zadovoljan raznovrsnom i kvalitetnom ponudom povrća u svom selu, koje je poznato po proizvodnji kupusa, krompira i paprika, ali da je nezadovoljan cenama na pijaci.

U njegovoj porodici za zimnicu se sprema ajvar, pečena paprika i kiseli kupus, jer to, kaže, svi najviše vole.

Ipak i on zaključuje da ove godine neće biti dovoljno novca za sve.

“Teško da ćemo praviti ajvar ove godine jer su cijene takve da ne možemo da priuštimo tri džaka paprika, koliko obično kupujemo za spremanje ajvara”, kaže Slavković.

Domaćinstva se najprije odriču ajvara jer je za, primjera radi, pet teglica ovog proizvoda potrebno deset kilograma paprika.

Priprema ajvara tradicija na Zapadnom Balkanu

Sadija Kuzmić Bihorac iz Kragujevca kaže za RSE da ukus i miris ajvara najviše zavise od načina na koji se priprema.

“Priprema se od najkvalitetnije crvene paprike, koja se prvo peče na šporetu na drva, zatim se pažljivo oljušti, odstrane se peteljke i očisti svaka sjemenka. Tako pripremljena paprika ostavlja se da se dobro iscijedi”, kaže Kuzmić Bihorac i dodaje da poslije toga slijedi dugo kuhanje i stajanje uz šporet.

Najčešće oko tri sata.

To je i razlog što ovaj proizvod nikada nije jeftin. Na pijacama i u prodavnicama cijena je u prosjeku oko deset eura po kilogramu.

Pad prodaje na pijacama

Nagli pad kupovne moći osjeća se i na improvizovanoj pijaci pored Ibarske magistrale kod Čačka.

Na njoj se, kažu prodavci, nekada dnevno prodavalo na hiljade kilograma povrća za zimnicu.

Danas je prodaja znatno slabija. Iako je na njoj povrće jeftinije nego na pijacama u gradovima, spisak za zimnicu je sve kraći, a količine su sve manje.

U Srbiji je registrovano 565.000 poljoprivrednih gazdinstava.

Međutim i pored tako velikog broja, pojedino povrće koje se koristi u ishrani poput luka i graha, zbog neisplativosti se proizvodi u veoma malim količinama.

Bijeli luk stiže iz Kine, proizvodnja skupa

Država se zato često okreće uvozu. Bijeli luk se najviše uvozi iz Kine, crni luk iz Holandije, a grah iz Kirgistana.

Prema podacima Republičke privredne komore, Srbija je 2022. godine uvezla 1.060 tona bijelog luka u vrijednosti od 2,1 milion eura. Četiri petine belog luka uvezeno je iz Kine, a preostala količina iz Turske, Albanije i Španije.

Jedan od rijetkih proizvođača belog luka u centralnoj Srbiji je Goran Jovanović iz Mrčajevaca.

On za RSE kaže da svake godine bijelim lukom zasadi 20 ari. Ta količina je, objašnjava, i za ličnu upotrebu i za prodaju.

“Sa 20 ari dobijem 700 do 800 kilograma luka, ali i ulaganja su prilično velika. Prodajem ga po cijeni od 800 dinara (sedam eura) po kilogramu. Većina vozača kamiona, autobusa, pa i putnika koji češće prolaze ovuda kupuju bijeli luk kod mene.

Jedino što zbog krize ne kupuju kao nekad cijeli vijenac ili na džak, već obično kilogram-dva”, kaže Jovanović.

Prosječna mesečna plata u Srbiji već godinama unazad ne pokriva prosječnu potrošačku korpu, pokazuje zvanična statistika.

Skok cijene hrane i energenata, prije svega, usled ruske invazije na Ukrajinu, uticao je na povećanje inflacije, pa tako i na standard građana.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije, za prosječnu potrošačku korpu potrebno je 853 eura, dok prosečna plata iznosi 730 eura.